Akika u tradiciji Bošnjaka Sandžaka

Autor: Dr. hfz. Haris Hadžić

Običaji Bošnjaka kod svadbe i akike u Sandžaku

U našem (hanefijskom) mezhebu akika je mubah, tj. samo dozvoljena, jer je propisivanjem kurbana svaka druga žrtva derogirana. Pored toga, šiša se istoga dana kosa djetetu i udjeljuje sadaka u težini kose u zlatu ili srebru. Nažalost, mnogi Bošnjaci slabo praktikuju ove sunnete ali, ako Bog da, stanje se popravlja u svemu, pa i u oživljavanju zapostavljenih sunneta.

Običaj sunećenja djece u bošnjačkoj tradiciji jako je ukorijenjen, čak i kod onih porodica koje slabije praktikuju islam. Međutim, nažalost, mnogi Bošnjaci i kod pravljenja svečanosti u povodu sunećenja djece odstupe od islamskih propisa i ovaj čin obilježe uz alkohol i druge harame, dok oni koji su jači vjernici ovaj čin obilježe dovom, učenjem Kur’ana, gozbom, uz ilahije i kaside.

Rođenje djeteta od posebnog je značaja za supružnike, a i za širu porodicu. Dijete je jedan od najljepših poklona kojeg Allah dž.š. daje bračnim drugovima na dunjaluku. To je poseban doživljaj koji se ne može opisati riječima, već samo doživjeti, kako se insan osjeća kada postane otac, odnosno majka. Dijete još čvršće uspostavlja vezu među roditeljima i svojim dolaskom na dunjaluk čini da roditelji postanu još bliskiji. Roditelji moraju ispoštovati sve sunnete prilikom rođjenja djeteta, a čuvati se harama, jer to će itekako uticati na budućnost ovog malog bića i na formiranje njegove ličnosti u budućnosti. Mnogi roditelji, nažalost, prave greške i proslave rođenje djeteta uz alkohol i druge harame, pa dijete do kraja života trpi posljedice zbog grešaka svojih roditelja. Oni koji se više drže vjerskih propisa, još prije rođenja djeteta vode računa s kakvom osobom sklapaju brak, a nakon toga upućuju dovu Allahu dž.š. da im podari hajirli evlad, ne bilo kakav, već koji će biti pokoran Allahu dž.š. i koji će biti od hajra i porodici i ummetu. Pa opet, i nakon rođenja djeteta zahvale Allahu dž.š. dovom i na najljepši način poštujući propise islama.

Ukazat ćemo na par stvari na koje roditelji moraju obratiti pažnju kada je novorođenče u pitanju. Prije svega, roditelji moraju izabrati lijepo muslimansko ime i nadjenuti ga djetetu, kako je po Sunnetu na dan rođenja ili sedmi dan od rođenja. Kod nas se praktikuje sedmi dan izvršiti ove sunnete ili kasnije ako su roditelji bili spriječeni iz nekog razloga. Također, u ovom smislu, prenosi se od Aiše r.a. da je Poslanik a.s. zaklao akiku i nadjenuo imena Hasanu i Husejnu sedmog dana po njihovom rođenju. A od Ebu Derda’a r.a. se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: “Vi ćete na Sudnjem danu biti prozivani po vašim imenima i po imenima vaših očeva. Zato nadijevajte djeci lijepa islamska imena.”

Nadjenuti lijepo muslimansko ime djetetu islamska je dužnost i nadijevanju imena treba pridati islamski karakter, jer vjernici u svakom trenutku života, pa i kod rođenja djeteta, ponašaju se u skladu s islamskim propisima, a posebno i na dan rođenja djeteta koji je za cijelu porodicu jedna vrsta blagdana.

Prema Sunnetu, dijete sedmi dan nakon rođenja treba da se okupa, lijepo se obuče, namiriše i preda se imamu ili nekoj učenoj osobi koja ga uzme od roditelja sa Bismillom i tekbirom, nakon toga, držeći dijete u naručju, okrene se prema kibli te mu prouči ezan na desno i ikamet na lijevo uho . Poslije toga, imam će sjesti i proučiti par ajeta iz Kur’ana i dovu za svaki hajr djetetu, a roditelji i ostali prisutni će govoriti amin. Tek nakon ovoga imam će glasno zovnuti dijete imenom koje su mu roditelji odabrali i mubareklisati roditeljima i ostaloj porodici dijete uz dovu Allahu dž.š. da mu podari hajirli i dug život i da ga učini hajirli muslimanom (muslimankom). Muslimani, dakle, moraju voditi računa da odaberu lijepo ime koje ima lijepo značenje, a da izbjegavaju imena sa ružnim značenjima, kao i imena koja nisu prikladna za određeno područje da ne bi dijete kasnije bilo izvrgnuto ponižavanju od strane svojih vršnjaka. Muhammed a.s. bi predjenuo ime nekome kada bi primijetio da taj ima ime sa ružnim značenjem.

Pored navednog, jedan od sunneta koji se praktikuje prilikom rođenja djeteta jeste tahnik , koji se nažalost ne praktikuje baš posebno kod nas Bošnjaka, ali u posljednje vrijeme, elhamdulillah, oživljavaju se mnogi sunneti koji su bili zapostavljeni, pa tako tahnik .

Slijedeći sunnet koji se praktikuje nakon rođenja djeteta jeste akika . U našem (hanefijskom) mezhebu, akika je mubah, tj. samo dozvoljena, jer je propisivanjem kurbana svaka druga žrtva derogirana. Pored toga, šiša se istoga dana kosa djetetu i udjeljuje se sadaka u težini kose u zlatu ili srebru. Nažalost, mnogi Bošnjaci slabo praktikuju ove sunnete ali, ako Bog da, stanje se popravlja u svemu, pa i u oživljavanju zapostavljenih sunneta. Naravno, veoma je lijepo čestitati roditeljima i porodici, ali na islamski način uz obaveznu dovu i izgovaranjem riječi MašaAllah”.

Također, jedan od sunneta i obaveza roditelja prema muškoj djeci jeste sunnećenje (obrezivanje). Sunnećenje je praksa Poslanika Muhammeda a.s. , a prenosi se da je prvi koji je praktikovao sunećenje bio Ibrahim a.s.

Puno je koristi od sunećenja, a posebno je važno napomenuti da ovaj čin, pored vjerske dimenzije, ima i veliki zdravstveni značaj, jer muškarac lakše i bolje održava higijenu i kao osunećen (obrezan) je zaštićen od mnogih bolesti, a i njegova supruga, jer je naučno dokazano i statistički utvrđeno da se rak grlića materice javlja rjeđe kod žena čiji su muževi osunećeni, a da je rak na muškom polnom organu rjeđi kod osunećenih muškaraca. Običaj sunećenja djece u bošnjačkoj tradiciji jako je ukorijenjen, čak i kod onih porodica koje slabije praktikuju islam. Međutim, nažalost, mnogi Bošnjaci i kod pravljenja svečanosti u povodu sunećenja djece odstupe od islamskih propisa i ovaj čin obilježe uz alkohol i druge harame, dok oni koji su jači vjernici ovaj čin obilježe dovom, učenjem Kur’ana, gozbom, uz ilahije i kaside. Lijep je običaj rodbine, prijatelja i ostalih koji dođu na veselje ovim povodom da daruju dijete raznim poklonima, ali posebno se uvažava od strane djeteta i roditelja kada gosti daruju dijete novcem.

Empirijsko istraživanje u vezi običaja kod svadbe

Da bismo utvrdili običaje pripadnika bošnjačkog naroda u Sandžaku u vezi svadbe, proveli smo anonimnu anketu u Ženskoj medresi u Rožajama jer su djevojke iz svih dijelova Sandžaka, u par osnovnih škola u Novom Pazaru te u par džemata. Rezultate do kojih smo došli izlažemo u nastavku ovog rada.

Naime, ispitanicima smo putem anketnog listića postavili pet pitanja, i to:

– Da li su se članovi vaše porodice, koji su se u posljednje vrijeme oženili/udali, vjenčali šerijatski?

– Da li znate šta je mehr i kakva je njegova uloga?

– Znate li šta je đerdek?

– Da li se u vašoj porodici svadba organizuje uz muziku i pjesmu?

– Da li mladenci odlaze na tzv. bračno putovanje?

Ukupan broj ispitanika na kojima je anketa sprovedena je 120, a njihova struktura je slijedeća:

– 50 učenica Gazi Isa-beg medrese iz Novog Pazara, istureno odjeljenje u Rožajama, koje su sa teritorije skoro čitavog Sandžaka;

– 50 učenika i nastavnika u par osnovnih škola u Novom Pazaru;

– 20 džematlija u par sandžačkih džemata.

Zaključna razmatranja

Najveće odstupanje od islamskih propisa na svadbama javlja se u novije vrijeme, a sastoji se u tome što se uvode neke netradicionalne, novokomponovane pjesme i muzika, tzv. pjesme i muzika slobodnijeg izraza, uz nerijetku upotrebu alkohola te neislamskog oblačenja ženskog svijeta. Istraživanje je pokazalo da su pjesma i muzika, računajući i ozbiljnije, tj. sevdalinke, kao i novokomponovane, sve skupa zastupljene u više od 70% slučajeva.

Najveće poštovanje šerijatskih propisa zastupljeno je kod vjenčanja, gdje je procenat šerijatskih vjenčanja 87,5%, što naravno podrazumijeva prisustvo imama, učenje Kur’ana, prigodan vaz i ugovaranje mehra. Ovaj dio svadbe obavezno se odvija pred imamom, pa je to razlog za bolju usaglašenost sa islamskim propisima.

Visoki procenat poznavanja mehra (vjenčanog dara) 65,83%, kod ispitanika govori da je ugovaranje mehra značajno zastupljeno na bošnjačkim svadbama.

Tzv. bračna putovanja zastupljena su u 63% slučajeva, što ne znači da ovakva putovanja sama po sebi moraju biti protivna Šerijatu, ukoliko ne podrazumijevaju neprikladno oblačenje, ili pak odlazak na javne plaže, bazene i sl.

Naše je mišljenje da su šerijatska vjenčanja u posljednih 30 godina, tj. nakon pada komunizma, sve više zastupljena, ne samo zbog fleksibilnijih zakonskih propisa, nego i iz razloga uticaja mladih imama, odnosno sve većeg broja svršenika i svršenica medresa i islamskih fakulteta, koji raznim prigodama preporučuju šerijatska vjenčanja i šerijatski način zasnivanja porodica kod Bošnjaka, kao i kod svih pripadnika islama na području Sandžaka.

Izvor: glasislama

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Detektovan Adbloker (dodatak koji blokira reklame)

Molimo vas podržite nas tako što ćete ugasiti Adbloker