Bar – crnogorski Jerusalem

Smješten između obala Jadranskog mora i Skadarskog jezera, Bar je grad koji je kroz vijekove pružao utočište i dom velikim svjetskim civilazacijama. Barom su upravljala drevna ilirska plemena, Mljeti, Italijani, Turci, Crnogorci i mnogi koji se samo spominju u usmenim predajama.

Bar je grad koji je posljednje vrijeme doživio veliku urbanu ekspanziju, samim time je došlo i do povećanja broja stanovnika koji su migrirali iz unutrašnjosti Crne Gore kao i iz država u okruženju.

Danas je administrativni centar primorja, istovremeno simbol međureligijskog dijaloga i suživota Crne Gore. Kao prilog toj tezi, Bar je u posljednjoj deceniji dobio tri „mega bogomolje“, pravoslavni hram sv. Jovana Vladimira, Islamski centar u Baru i konkatedralu sv. Petra Apostola koja je u finalnom stadijumu izgradnje.

Tri moderna sakralna objekta su samo refleksija viševijekovne tradicije tog područja. Jezgra multireligijskog karaktera potiče iz starog dijela grada smještenog ispod planinskog masiva Rumije, iz Starog Bara.

Kroz Stari Bar su prolazile različite civilizacije, i svaka od njih je ostavila svoj trag, i danas tu prisutni izrazi staroosmanskog govora kod neki porodica, a interesantno je da se tim govorom ne koriste samo muslimani, već i pripadnici drugih religijskih grupa.

U Starom Baru je Osmanska kultura i civilizacija ostavila najupečatljivi trag tog kulturološkog bogatstva i da je to upravo temelj multireligijskog sklada čitavog regiona.

Akademik Šerbo RastoderAl Jazeera

Akademik Šerbo Rastoder, šlan Dukljanske, Crnogorske i Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, sa perspektive sekulariste pojašnjava fenomen raznolikosti Crne Gore, odnosno, konkretnog slučaja Starog Bara, tezom da je tolerancija i suživot prisutan tamo gdje ima i islama.

„Vjera je uvijek dominantna determinata sukoba, ali i toleranicje. Kad su u pitanju Osmanlije, oni su osvajali na dva načina, jedan je na riječ, a drugi oružani sukob. Bar je osvojen na riječ, predat je bez borbe, i zbog toga su svim građanima zagarantovana sva prava, dakle bez pljačke i nasilja“, kaže akademik Rastoder.

Bar je i najstarije katoličko središte na Balkanu, Nadbiskupija je osnovana 1089. godine, što ide u prilog činjenici da i danas na prostoru Bara živi znatan procenat katolika.

‘Izvoli ključeve od radnje’

Starosedjelac Starog Bara, Ljubomir Karanikić, prisjeća se prizora iz djetinjstva kako su nadbiskup Barski, pravoslavni pop i muftija svakog petka, pijačnim danom okruženi običnim narodom ispijali zajedničku kafu ili čaj, i kako to nije bilo ništa čudno, odnosno da se ta priča prepričava sadašnjim generacijama kako bi se nanovo utvrđivao taj duh tolerancije.

„Ovdje u Stari Bar, zadržan je duh naših predaka i đedova. Ja sam po vjeroispovjesti katolik, i u Starom Baru sam za svoju dušu napravio konobu. Po dolasku u čaršiju, prvi komšija slastičar Karađuzović, koji je porijeklom pravi Turčin, poželio mi je dobrodošlicu uz riječi: ‘Komšo, dobrodošao u Stari Bar, izvoli ključeve od radnje’. Dobio sam ključeve od komšijine radnje da poslužim svoje goste onim čega nemam u svojoj konobi. Ta bezuslovna ljubav prema komšiji je pravi pojam suživota, bez osvrtanja na vjeru ili naciju“, govori Karanikić, arhitekta i ugostitelj iz Starog Bara.

Svete knjige u kutku koji spajaAl Jazeera

Grad koji spaja dvije obale, planine i more, istovremeno je najbolji primjer spoja tri civilazije, odnosno tri religije.

„Meni je bar nepoznato, da je u ona najgora turbulentna vremena krajem prošlog vijeka bilo zabilježen ijedan međunacionalni sukob. Bilo da je riječ o pravoslavcima, katolicima ili muslimanima, nikada se nije mogla primjetiti neka netrpeljivost ili da se ta različitost iskoristi kao povod nekog konflikta. Svi funkcionišemo kao jedna porodica“, kaže efendija Emil Škrijelj, jedan od potomaka najstarije porodice u starobarskoj čaršiji.

Stari Bar je i turistička destinacija koju godišnje posjeti više od 100.000 turista iz cijelog svijeta, a upravo raznolikost ponude i originalnost orijentalnog šmeka u kombinaciji sa mediteranskim ambijentom posjetiocima daje izvanredan osjećaj. Lokalni ugostitelj Zoran Ćalović tvrdi daje taj spoj različitosti na jednom mjestu baš ono čime se žitelji tog grada i ponose.

„U Starom Baru kad se slavi Slava, Bajram ili Uskrs, to je slavlje za sve, nikad se nije gledalo šta se slavi, bilo je bitno da je povod za neku radost. Tako je bilo nekad, danas se malo ubrzano živi zbog te potjere za novcem ali duh tolerancije je i dalje tu, bez pogovora svi se poštujemo i uvažavamo, jer te različitosti nas obogaćuju“, kaže Ćalović.

Starobarska kaldrmaAl Jazeera

Sagovornici ispred različitih religijskih grupa slažu se u jednom. Treba živjeti za budućnost ali ne treba zaboraviti „onaj stari način življenja“, jer u tome se i krije formula sreće i blagostanja.

Objektivno, tri veličanstvena sakralna objekta u crnogorskom pomorskom centru Baru možda i djeluju megalomanski, ali upravo bi njihov karakter trebao da simbolizuje koliko se Barani ponose multikultularnošću i činjenicom da je njihov grad naslijedio starobaranski duh suživota.

Izvor: Al Jazeera

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Detektovan Adbloker (dodatak koji blokira reklame)

Molimo vas podržite nas tako što ćete ugasiti Adbloker