Čuli ste za izraz “banana država”, a da li znate šta to zaista znači?

U svakodnevnom razgovoru sa ljudima koji su nezadovoljni nekim režimom u bilo kojoj zemlji, često možemo da čujemo izraz “banana-država“, sve i kada dotična zemlja nema nikakve veze sa uzgojem ovog tropskog voća.

Da je “banana-država” pogrdan naziv za politički nestabilne zemlje, znamo odavno. Kad god je neko nezadovoljan nekim režimom, kada smo sa svih strana opkoljeni lošim vijestima na račun birokratije i administracije, kada nam se čini da ništa oko nas nije kako treba, svi rezignirano izgovorimo to čuveno: “Ma, mi smo banana-republika“.

Ipak, koliko ljudi zaista zna šta to znači i odakle taj izraz vodi porijeklo?

Definicija je jasna i svako bi i sam mogao da zaključi da je riječ o zemljama koje zavise o poljoprivrednom izvozu jedne monokulture, a pošto je pojam nastao u Srednjoj Americi, samim tim je logično da je riječ o bananama, prenosi Dnevno.

Prvobitno, ovaj termin odnosio se na srednjoameričke zemlje poput Hondurasa, Nikaragve i Paname, gdje su političari i privreda decenijama bili pod uticajem kompanija koje se bave produkcijom tropskog voća. Ekonomska moć tih stranih (najviše američkih) kompanija bila je veća nego politička moć vlasti, a kamoli stanovništva tih zemalja.

Banana-republike su političke nestabilne zemlje u kojima vlada korumpiranost, a nerijetko vlast drži i diktatorska vojna hunta.

Infrastruktura je slaba, kao i školstvo, a privreda je primitivna. Država se oslanja na spoljašnji kapital i često dolazi do velike inflacije.

Banana-republike sklone su revolucijama i vojnim udarima.

Samim tim se ovaj pežorativni termin koristi za zemlje takozvanog trećeg svijeta, u kojima strane firme imaju uticaj na sve – od nastanka korupcije, kriminala i nepotizma, pa sve do sumnjivih izbornih rezultata.

Međutim, izraz je čest i u žutoj štampi i raspravama u razvijenim zemljama, poput Švajcarske, Njemačke ili Francuske, u trenucima osuđivanja raznih političkih poteza.

Zanimljivo je da je izraz književni, tačnije – da je nastao u američkoj književnosti. Pisac William Sydney Porter, koji je pisao pod pseudonimom O. Henry, objavio je roman “Zeje i kraljevi” 1904. godine, a u njemu je aludirao najvjerovatnije na Honduras, u rečenici: “U to vrijeme smo imali sporazum sa svakom stranom zemljom, osim Belgije, i te banana-republike, Anhurije”.

Radi se o grupama na društvenim mrežama na kojima svi oni koji žele da potraže bolju šansu mogu da pronađu sve informacije o tome kako otići i zaposliti se u nekoj od zemalja njemačkog govornog područja.
Grupe su napravljene tako da ljudi sa Balkana koji su već otišli i snašli se u drugoj zemlji, iskustva podijele sa onima koji imaju namjeru da odu.

Priče uglavnom počinju sa pitanjima koje papire je potrebno prikupiti, a kasnije se svode na konkretne i provjerene poslove.

Blic prenosi priču Milana K. iz Prijedora koji navodi da planira otići sa porodicom.

On je dodao da mu je do sada „za oko zapelo“ desetak oglasa. Pošto je završio Elektro-tehničku školu, traži isključivo zanimanje u struci, dok za suprugu kaže da ne bira toliko i da prati sve oglase.

Samo jedna grupa ovakvog tipa na društvenim mrežama ima više od 100.000 članova.

Administratori posebnu pažnju poklanjaju oglasima za posao, te zahtijevaju da se uz svaki oglas navedu i uslovi.

Marin J. je jedan od onih koji je napisao detaljno uputstvo kako uspjeti bez poznanstava i početi od nule, te objasnio koje cake poslodavci u Njemačkoj posebno cijene.

– Jedino što je potrebno je oko 500 eura za mjesec dana života. Najbolje bi bilo kada bi imali novca za tri mjeseca, ali nije „pod moranje“. Za mjesec je dovoljno, ako se nađe hostel u kojem je noćenje 10 eura… – samo je dio iz uputstva koji je Marin napisao, a za koje kaže da je njemu osiguralo ostanak u Berlinu, navodi Blic.

BiH

Niko pouzdano ne zna koliko naših radnika je u inostranstvo otišlo privatnim kanalima.

Činjenica je da sve više mladih priča o pakovanju kofera. Stručnjaci ističu da nemogućnost zaposlenja, na prvom mjestu ali i „zveckanje oružjem“ političara u BiH tjera sve više mladih da napuste zemlju.

Posljedice odlaska radno spospobnog stanovništva mogu biti katastrofalne, upozoravaju stručnjaci godinama.

Vakat.ba

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Detektovan Adbloker (dodatak koji blokira reklame)

Molimo vas podržite nas tako što ćete ugasiti Adbloker