Fetva o dozvoli za uzimanje kamatnog kredita radi zadovoljavanja nužnih životnih potreba

Zbog velikog interesovanja i čak pogrešnih interpretacija u dijelu javnosti agencija MINA je objavila integralni tekst fetve Vijeća muftija o dozvoli uzimanje kamatnog kredita radi zadovoljavanja nužnih životnih potreba.

Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH je usvojilo fikhski stav prema kojem je dopušteno korištenje kamatnih kredita u situacijama nužde i stvarne životne potrebe. Istaknuta je napomena muslimanima da su dužni držati se okvira nužde i stvarnih životnih potreba, te koristiti ovu olakšicu u onome što je halal, dopušteno i korisno. Vijeće muftija dodatno ističe da se ovom fetvom ne odobrava kamatno poslovanje (davanje kamatnog kredita i lihvarenje), nego samo uzimanje kamatnog kredita u slučajevima nužde.

Ukoliko postoji mogućnost rješavanja problema finansiranja spomenutih potreba na osnovu beskamatnog poslovanja, nema opravdanja za uzimanje kamatnih kredita, jer u tom slučaju nužda ne postoji – kaže se u fetvi koju potpisuje reisu-l-ulema Islamske zajednice dr. Husein-ef. Kavazović.

Integralni tekst Fetve pročitajte u nastavku:

Na osnovu člana 10. i člana 33. Poslovnika o radu Vijeća muftija, Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH je na trinaestoj redovnoj sjednici, održanoj u Sarajevu 27. muharrema 1439. h. g., odnosno 17. oktobra 2017. godine, razmatrajući upite brojnih članova i pripadnika Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i mnogih čitalaca Preporoda o tome da li je dopušteno korištenje kamatnih kredita radi rješavanja stambenog pitanja, školovanja djece, kao i drugih nužnih potreba, donijelo sljedeću:

F E T V U

o dozvoli za uzimanje kamatnog kredita radi zadovoljavanja nužnih životnih potreba

Općepoznato je da islam izričito zabranjuje kamatu. U Kur’anu stoji: „A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.“ (Al-Baqara, 275.) To je propisano zbog toga što bogati ljudi kamatom eksploatiraju siromašne. Kamatom se potcjenjuje vrijednost ljudskog rada i bazirana je na pogrešnoj percepciji da je novac sam sebi cilj, a ne sredstvo.

Klasični islamski pravnici su konstatirali da ko god posluje s kamatom počinio je „kufr al-niʻma“ (čin nezahvalnosti na Allahovoj blagodati, što je veliki grijeh) i nepravdu (zulum), jer je novac sredstvo koje služi zadovoljenju određenih ciljeva/koristi, a nije sam sebi svrha. Ako novac bude predmet trgovanja, onda on postaje sam sebi cilj, a to nije intencija Zakonodavca. Prema tome, jedini smisao prodaje novca za novac jeste njegovo gomilanje, a to je nepravedno. Muslimani su dužni slijediti islamske propise i nastojati promovirati univerzalne islamske vrijednosti na kojima treba počivati uređenje društveno-ekonomskih odnosa među ljudima, a koje garantiraju pravdu, međuljudsku solidarnost i izbjegavanje sukoba i ratova.

Muslimanski učenjaci su u proteklom stoljeću argumentirano odgovarali na savremena fikhska pitanja vezana za banke i njihovo kamatno poslovanje. Jedno od njih je pitanje štednje u bankama i raspolaganje kamatom koja se na osnovu nje ostvari. Postavili su ga poduzetnici, koji su imali realnu potrebu čuvanja novca na sigurnom. Poznat je odgovor spomenutih učenjaka, kao i njihovo pravno obrazloženje, prema kojem se ostvarena korist od kamatne štednje mora utrošiti u dobrotvorne svrhe, a nikako za vlastite potrebe.

Mustafa Zerka, poznati poznavalac pravnih pravila unutar fikhske nauke, ovaj stav je obrazložio poznatim fikhskim pravilima: Nužda zakon mijenja (الضرورات تبيح المحظورات) (Al-Ḍarūrāt tubīḥ al-maḥẓūrāt) i Potreba ima snagu nužde, kako javna, tako i privatna (الحاجة تنزل منزلة الضرورة عامة كانت أو خاصة) (Al-Ḥāğğa tunazzal manzila al-ḍarūra ʻāmma kānat aw ḥāṣṣa). Drugim riječima, u situacijama nužde ili potrebe, dozvoljeno je posuditi novac od banke koja posluje s kamatom, uz napomenu da zabrana kamate ostaje na snazi.

Osim poslovnih ljudi, koji imaju potrebu da čuvaju novac na sigurnom, puno je veći broj ljudi koji imaju potrebu rješavanja stambenog pitanja i drugih nužnih potreba. S obzirom da se spomenuta šerijatska i fikhska pravila naslanjaju na brojne zakonodavne tekstove Kur’ana i hadisa, njihova šerijatska ili pravna snaga je time veća i značajnija. Ovo pitanje podupiru i druga šerijatska pravila, koja govore o poteškoći i šteti: Šteta se mora otkloniti (الضرر يزال) (Al-Ḍarar yuzāl), Poteškoća zahtijeva olakšicu (المشقة تجلب التيسير) (Al-Mašaqqa tağlib al-taysīr) i Poteškoća se otklanja (الحرج مدفوع) (Al-Ḥarağ madfūʻ).

Imajući u vidu sve izneseno, slijedeći kur’ansko načelo: „On je vas izabrao i u vjeri vam nije ništa teško propisao“ (Al-Ḥağğ, 78.), te „Allah hoće da vam olakša, a ne da poteškoće imate“ (Al-Baqara, 185.),

pridržavajući se upute Časnog Poslanika koji je rekao: „Olakšavajte, a ne otežavajte“ (muttefekun alejh) i

pozivajući se na spomenuta šerijatska i fikhska pravila,

Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH usvaja fikhski stav prema kojem je dopušteno korištenje kamatnih kredita u situacijama nužde i stvarne životne potrebe, uz napomenu muslimanima da su dužni držati se okvira nužde i stvarnih životnih potreba, te koristiti ovu olakšicu u onome što je halal, dopušteno i korisno. Vijeće muftija potvrđuje da se ovom fetvom ne odobrava kamatno poslovanje (davanje kamatnog kredita i lihvarenje), nego samo uzimanje kamatnog kredita u slučajevima nužde.

Ukoliko postoji mogućnost rješavanja problema finansiranja spomenutih potreba na osnovu beskamatnog poslovanja, nema opravdanja za uzimanje kamatnih kredita, jer u tom slučaju nužda ne postoji. A Allah najbolje zna!

Husein-ef. Kavazović

Reisu-l-ulema

Prikaži više

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

AdBlocker detektovan.

Podržite nas tako što ćete ugasiti AdBlocker. Na portalu se nalaze samo reklame Google Adsense-a i reklame koje sami kreiramo. Ne brinite za sigurnost vašeg računara. Hvala.