Gazi Husrev-begova biblioteka: Višestoljetni čuvar historije BiH i Bošnjaka

Nastala je 1537. kada je Gazi Husrev-beg svojom drugom vakufnamom osnovao medresu i uz nju biblioteku, odredivši da što ostane sredstava od izgradnje medrese da se kupi vrijednih knjiga koje će koristiti učenici i iz kojih će prepisivati oni koji se budu bavili naukom.

Po ovoj definiciji Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) je javna biblioteka još od 30-ih godina 16. stoljeća i njeni fondovi su bili dostupni ne samo učenicima nego i muftijama, kadijama, muderisima i svim onim koji su se zanimali za prepisivanje, iščitavanje i umnožavanje knjige u ono vrijeme u Sarajevu.

U narednim stoljećima biblioteka se razvijala i uvećavala svoj fond knjiga, a kako u razgovoru za Faktor ističe direktor ove institucije Osman Lavić, ne zna se tačno kako je izgledao prvi fond GHB i da li je i u kojoj mjeri sam vakif Gazi Husrev-beg učestvovao u odabiru knjiga koje će nabaviti za svoju medresu.

– U ovoj biblioteci su skoncentrisane sve sačuvane medresanske, džamijske, tekijske i druge biblioteke koje su bile raširene po svim mjestima u BiH i to prvenstveno biblioteke Foče, Mostara, Počitelja, Travnika, Gračanice, Tuzle i drugih mjesta – ističe Lavić.

Biblioteka posjeduje bogatu kolekcija koja je podijeljena u fond rukopisa, fond orijentalistike, fond periodike, evropski fond, fond osmanske građe, arhiv Islamske zajednica i fond fonoteke.

Najstariji rukopisi biblioteke

Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela Ihja ulumid-din Ebu Hamida Muhameda el-Gazalije (umro 1111.), koji je prepisan 1106. godine, dakle još za života autora.

Ostatak teksta možete pročitati na portalu Faktor.ba.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Detektovan Adbloker (dodatak koji blokira reklame)

Molimo vas podržite nas tako što ćete ugasiti Adbloker