Juratović: Prekrajanja granica vode u raspad EU-a i nove ratove

S članom Bundestaga smo razgovarali o izborima u BiH, ali i ključnim političkim temama u regiji Zapadnog Balkana.

Član Bundestaga iz redova Socijaldemokratske partije (SPD) Josip Juratović, koji će u nedjelju u okviru delegacije Evropskog vijeća biti posmatrač na Općim izborima u BiH, kaže u razgovoru za Al Jazeeru da je najbitnije da izlaznost bude što veća – “da ljudi iskoriste svoje osnovno ljudsko pravo – mogućnost izbora parlamentarac i predstavnika naroda koji će o njima odlučivati sljedeće četiri godine“.

“Bilo bi jako bitno da ljudi razmisle, analiziraju, gledaju programe stranaka i da jednostavno vide šta je najbolje za njih, za svakog pojedinca. Trebaju gledati na svoj život, koliko su zadovoljni i prema tome donesu odluku kome će dati svoje povjerenje“, kaže Juratović, koji je prvi i jedini Hrvat u njemačkom parlamentu.

S Juratovićem smo razgovarali o izborima u BiH, ali i ključnim političkim temama u regiji Zapadnog Balkana.

Na upit da komentira činjenicu po kojoj građani BiH sve manje čitaju političke programe stranka, Juratović ističe da to nije samo trend u toj zemlji.

“Ne mogu jasno objasniti taj fenomen. Pogledajmo samo zadnje izbore u Njemačkoj, gdje je pitanje izbjeglica dominiralo tokom cijele izborne kampanje. Mogu samo preporučiti da se bolje pročitaju izborni programi. Logično je da svi obećavaju puno toga, ali treba se pogledati ko je šta u prethodnom mandatu realizirao. Demokracija je društveno uređenje gdje postoji mogućnost da sami donosite odluke. Demokracija je najveći odraz pravde i pravednosti, tu je glas i siromašnog i bogatog podjednako vrijedan. Postoji mnogo razloga za to da se ovo društvo okrene pitanjima zdravstva, zapošljavanja, socijalne sigurnosti… Tako se jedino može spriječiti odlazak mladih i cijelih obitelji“, kaže Juratović.

Previše vremena potrošeno na izborni zakon

Pogotovo protekla godina, odnosno zadnja godina mandata ove vlasti u BiH, je bila u znaku diskusija oko izmjena izbornog zakona, a Juratović ističe da bi volio da se društvo i naredna vlast okrenu rješenjima  pitanja budućnosti.

“Kriterije postavljaju građani ove zemlje, ali mislim da postoje i političke strukture u BiH koje su sposobne to uraditi. Drago bi mi bilo kada bi se stranke i unutar sebe reformirale na taj način da se potežu pitanja koja su ključna za budućnost zemlje“, ističe.

Smatra da se puno vremena potrošilo na diskusije oko izbornog zakona.

“On, na kraju krajeva, još nije donesen na način na koji bi trebao biti. Nadam se da će razum prevladati kod sva tri naroda, ali tu i ostali još uvijek igraju ulogu. Meni je i njihovo pitanje jako bitno. Građani BiH se trebaju uskladiti i treba se stvoriti osnovna nota povjerenja. Ovdje je najveći problem, što poslije rata građani različitih nacionalnosti i vjera nisu uspjeli postići osnovnu notu povjerenja. Samo kroz povjerenje se može graditi budućnost“.

Merkel i Roth apelirali na Macrona

Činjenica je, ističe Juratović, da postoji i pitanje Evrope dviju brzina.

“Upravo u ovoj regiji imamo puno simpatizera ove ideje. To bi značilo da imate Zapadnu Evropu i ponovno se stvara Evropa tri mora. Tu bi se zemlje Zapadnog Balkana morale opet prikloniti jednoj strani. Tu postoji veliko nesuglasje. Zato je bilo potpuno razumljivo da je Emmanuel Macron rekao, pustimo to sada do izbora u EU naredne godine, pa onda možemo vidjeti dalje i govoriti konkretno. Upravo postoji strah da bi Balkan, koji je takav kakav jeste, mogao biti opterećenje za izbore u EU. Zato govorim, tu se ne radi više o dvije brzine, nego o dva pravca. Logično je da neko, pored mnogih kritičnih tema, sada pred izbore ne želi još jednu kritičnu temu. Državni ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Michael Roth i gospođa Merkel su na neki način pokušali utjecati na Macrona. Dogovorili smo se da ćemo tu odluku ostaviti za iduću godinu“.

Juratović kaže da, ipak, nijedna zemlja u regiji nije toliko daleko da se radi o pitanju da li će se pristup Evropskoj uniji desiti za godinu ili dvije.

Crna Gora, zaključuje Juratović, “radi tiho“ i rješava poglavlje za poglavljem, bez obzira šta neko mislio o političkim strukturama te zemlje.

Na pitanje koliko strani faktori u BiH utječu na međusobno povjerenje građana BiH, Juratović odgovara da na kraju krajeva građanima te zemlje niko izvana neće pomoći, ako to ne urade sami.

“Građani se moraju okrenuti svojim mogućnostima i sposobnostima. Ne bi ja sada polagao veliku važnost na posjete ruskih, američkih ili evropskih zvaničnika. BiH se odlučila na ulazak u Evropsku uniju i na tome mora biti fokus. Zna se šta traže 33 poglavlja za ulazak u EU i šta se traži da bi država uopće mogla institucionalno profunkcionirati. Ja bih se više fokusirao na to kako će se stvoriti klima za što brži ulazak u EU, a na utjecaje izvana ja ne bi polagao veliku vrijednost. Ljudima, do sada, ako nisu zasukali rukave i počeli raditi, niko izvana nije u tome pomogao“.

Ljudi na Zapadnom Balkanu, nastavlja Juratović, su navikli da je uvijek neko izvana dolazio i riješavao probleme.

“Takva je situacija kroz cijelu povijest. Ne smije se zaboraviti da se ovdje dijelilo i Rimsko carstvo i da je uvijek postojao utjecaj različitih kultura i svjetskih sila. To je činjenica, ali ja vjerujem u to da se to može prevazići i da ljudi moraju okrenuti ka svojoj svakodnevnici. Tu im niko ne može pomoći, niti Amerika, niti Rusija, niti mi iz Njemačke. Mi možemo pomoći u smislu da 90 posto posla obave političke strukture, a 10 posto mi. To ćemo uvijek rado biti pri ruci“.

Juratović je komentirao i rezultate referenduma o imenu u Makedoniji, a žao mu je što izlaznost nije bila veća.

Referendum o promjeni imena Makedonije, koji je održan u nedjelju, nije uspio jer nije glasalo potrebnih 50 posto biračkog tijela plus jedan, ali je velika većina onih koji su izašli, njih čak 90, glasalo za promjenu imena i pristupanje EU i NATO-u.

“Znalo se da izlaznost mora biti veća od 50 posto. To je milion i 800 tisuća ljudi koji su uvedeni u glasačke liste. To je nerealno i ta cifra je prevelika, znamo svi da toliko stanovnika Makedonija nema, barem ne onih koji žive tamo. Postojala je nada, ali ne želim sada uljepšavati stvari. Rezultat je takav, kakav je. Po meni je očigledno da je neki nacionalni senzibilitet prevladao. NATO i eurointegracije su za Makedoniju jako bitne. Ovdje, također, moram reći da se divim grčkom premijeru Tsiprasu koji je preuzeo veliki rizik kada je u pitanju ova tema, ali i Bugarskoj. I sam premijer Makedonije Zaev je napravio veliki korak. Šta će se sada desiti u parlamentu Makedonije, to moramo vidjeti“.

Povlačenje novih granica vodi u ratove

Kaže da postoji još uvijek nada da će i dijelovi VMRO-DPMN-ea, ipak, glasati za ulazak u EU i NATO.

“Nadam se da će unutar VMRO-a demokratske strukture prevladati. To su one demokratske, konzervativne strukture, koje su Makedoniji također potrebne. Vjerujem u demokratski sustav Makedonaca, a prije svega u VMRO. Nada umire zadnja. Nadam se da će moje kolege iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Njemačkoj, kao prijateljska stranka, s njima, također, porazgovarati“.

Kada je u pitanju prijedlog o razmjeni teritorije između Srbije i Kosova i pitanje granica, Juratović kaže da tu postoji više stvari koje su upitne.

“Prva stvar je to da dva predsjednika, pored parlamenta i vlade, pregovaraju o povlačenju novih granica. Kada su se politički sistemi u Srbiji i Kosovu pretvorili u predsjednički? Drugo pitanje je šta to znači za regiju. Gospodin Milorad Dodik se, primjerice, jako suzdržavao kada je riječ o davanju izjava o ovoj temi. Nije to samo Dodik, ima i drugih u regiji koji bi rado prekrajali granice. To bi vodilo u nove konflikte, pa moguće čak i ratove. Treće je pitanje šta ovo znači u globalnim okvirima – povlačenje novih granica, legitimiranje novih nacionalnih težnji… Pitanje je i šta bi to značilo za Ukrajinu, Krim… Puno je nejasnih pitanja oko toga i slažem se sa stavom kancelarke Angele Merkel da to ne dolazi u obzir. Malo me iritiralo ponašanje gospođe Federice Mogherini, koja se tu tom procesu suzdržavala i logično je da su Amerikanci onda rekli, dogovorite se. Njima to može biti svejedno, jer im ne šteti u bilo kojem obliku. To bi štetilo Evropi, jer kad bi svim separatistima dopustili da povlače nove granice i stvaraju nove države, Evropa bi imala 40-ak novih država, što ne ide bez konflikata. To bi bilo slabljenje Evrope i vodilo bi u raspad Evropske unije“.

‘Prvi Slovenci će biti Britanci’

Juratović ističe da još uvijek važi obećanje EU-a da zemlje zapadnog Balkana imaju perspektivu za ulazak u Uniju, ali da, nažalost, nema osjećaj da se velikom broj političara na Zapadnom Balkanu žuri u EU.

“Moram priznati da su ovi problemi, s kojima se sučeljavamo na Zapadnom Balkanu, stvorili jako loš imidž unutar EU-a. Uz to imamo još tu nesreću da sama EU više ne funkcionira na način na koji je funkcionirala u početnoj fazi, kada se širila na istok. Pojavili su se novi pokreti, ne samo u zemljama kao što su Mađarska ili Poljska. Evo pogledajte Tursku, Rusiju, pa i SAD na čelu s predsjednikom Trumpom. Pojavile su se političke opcije autokratskog tipa i nacionalnog samopouzdanja. U Poljskoj se, primjerice, pojavila jedna nova generacija koja više nije sretna samo zbog toga što je ušla iz komunizma u kapitalizam, nego želi ravnopravno odlučivati o budućnosti EU-a. Taj trend je uočljiv i postavlja se pitanje kakva je budućnost Evropske unije. Prije nekoliko godina sam držao govor u Njemačkoj, gdje sam usporedio Evropsku uniju s Jugoslavijom 80-ih godina. Tada sam rekao, “prvi Slovenci će biti Britanci“.

Britanci, zaključuje Juratović, “nas nisu napustili samo zbog izbjeglica, nego su vidjeli u kakvoj se situaciji nalazi EU, oni su pobjegli od odgovornosti“.

Izvor: Al Jazeera

Prikaži više

Slični članci

Close

AdBlocker detektovan.

Podržite nas tako što ćete ugasiti AdBlocker. Na portalu se nalaze samo reklame Google Adsense-a i reklame koje sami kreiramo. Ne brinite za sigurnost vašeg računara. Hvala.