Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi?

Mr. Ibrahim Šabić je rođen 1988. godine u Sarajevu. Osnovno obrazovanje završava u Visokom. Potom upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Nakon srednje škole upisuje Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu a nakon čega upisuje i postdiplomski studiji na istom fakultetu kojeg uspiješno privodi kraju 2015. godine. Dvije godine je radio kao honorarni imam pri MIZ Visoko. Objavljivao je radove u Glasniku, BH Glasniku, Preporodu i drugim časopisima.

Od 2014. godine  radi kao uposlenik Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj kao imam za zapadnu obalu Norveške sa sjedištem u Bergenu. Član je međureligijskog vijeća STL-Bergen. Sretno je oženjen sa suprugom Jasminom koja trenutno završava master studiji na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Bergenu na odsjeku analitičke hemije.

U ramazanskom intervjuu za portal Akos.ba, sa Ibrahimom ef. Šabićem smo razgovarali o ramazanskim danima u Norveškoj, položaju i perspektivama Bošnjaka u ovoj skandinavskoj zemlji te aktivnostima Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj.

Razgovarao: Nedim Botić

Akos.ba: Kako je ramazan dočekan u Norveškoj?

Mubarek ramazan na prostoru Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj dočekan je kao i svake godine, svečano, sa nizom aktivnosti u svakom od naših 15 džemata. Drugim riječima kazano, onako kako se dočekuje najdraži gost. Naše džematlije i džematlijke sa svojim imamima i džematskim odborima izvršili su ramazanske pripreme među kojima su uređenja i čišćenja mesdžida i džematskih prostorija te niza drugih aktivnosti za doček teravih imama i njegov plan posjeta. Ovdje bih posebno naglasio angažovanost naših džematlijki, koje su nosioci skoro svih aktivnosti, i mislim da je ženski aktivizam ono što možda i najviše krasi naše džemate i našu cijelu Islamsku zajednicu Bošnjka u Norveškoj.

Kada je riječ, generalno, o ramazanskom postu mogu slobodno kazati, a i šira javnost je s tim upoznata, da područje Norveške države kao i cijele Skandinavije spada u grupu zemalja sa najdužim danima u ljetnom periodu u Evropi. Imamo zaista velikih izazova kada je riječ o dugim danima posta. Dovoljno je kazati da na prostoru centralne i sjeverne Norveške, gdje živi znatan broj Bošnjaka, Sunce u ljetnom periodu uopće ne zalazi te se muslimani ovog područja susreću sa fenomenom ”bijelih noći” i dan traje doslovno između 20-24 sata. Dok  je u ostalim dijelovima Norveške situacija malo ”bolja” i noć je za nijansu tamnija. Na ovaj način, zbog obaveza u školama i fakultetima, poslu i drugim poslovima od egzistencijalnog značaja za život, veliki broj muslimana je onemogućen u izvršavanju ramazanskog posta i drugih ramazanskih aktivnosti. Naša zajednica u saradnji sa Islamskim savjetom Norveške (IRN) za ove predjele, gdje Sunce doslovno uopće ne zalazi te sličnim predjelima, izradila je prilagođenu vaktiju koja je kombinacija mekkanskog sa lokalnim vremenom i time ponudila rješenje velikom broju muslimana. Ovaj iskorak  u rješavanju jednog od savremenih fikhskih pitanja smatramo, slobodno mogu kazati, historijskim za sve buduće generacije mladih muslimana posebice Bošnjaka koji žive na ovim prostorima.

Akos.ba: Kako žive Bošnjaci u Norveškoj?

Bošnjaci u Norveškoj, statistički gledano, po broju stanovnika čine jednu od manjih ali također jednu od najintegrisanijih skupina u norveškom društvu. Ovu činjenicu je potvrdio Centrali Statistički Biro (SSB) u svojoj analizi gdje su naši Bošnjaci u nekim segmetima kao što je obrazovanje (procenat završavanja srednjih škola, fakulteta i doktorata) pozicionirani daleko ispred ostalih doseljeničkih skupina. Danas na prostoru Norveške živi oko 12-15 hiljada ljudi s prostora Bosne i Hercegovine a njih oko 9500 su članovi Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj. Najveći broj Bošnjaka nalazi se na području regija Oslo i Østfold te na prostoru zapadne Norveške na područjma koja gravitiraju u i oko tri grada: Bergena, Stavangera i Haugesunda.

Naš narod uživa veliki ugled i povjerenje u norveškom društvu te kao evropski muslimani zaista nemaju nikakvih problema s kojima se susreću muslimani iz drugih dijelova svijeta. Mnogo je pozitivnih stvari o kojima bih mogao pričati pa čak se i pohvaliti kada su u pitanju uspijesi naših Bošnjaka na raznim poljima ali postoje tu i tamo zabrinjavajuće činjenice kod jednog broja mladih a koje se ogledaju u indolentnom odnosu prema domovini Bosni i Hercegovini, odricanju od BH državljanstva, stupanju u vambračen zajednice i mnoge druge stvari koje ulaze na mala vrata među našu omladinu. Za sada se radi o manjem broju tih slučajeva ali posljedice su velike, teške i bolne. Veliki su to izazovi sa kojima se mi kao Islamska zajednica i imami te generalno kao narod u norveškom društvu, svakodnevno susrećemo i nastojimo to ukazati našoj omladini kroz razne vidove vjerskih, kulturinih i međureligijskih aktivnosti.

Akos.ba: Ramazanske aktivnosti IZBN?

Kada govorimo o ramazanskim aktivnostima na prostoru Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj akcenat je stavljen na klanjanje redovnih namaza u džematu, mukabele, teravih namaze, zajedničke iftare, obilaske džematlija te sijela i druženja kao i niz humanitarnih aktivnosti.

Ja sam imam za zapadnu obalu Norveške, teren otprilike veličine Bosne i Hercegovine, sa tri centra odnosno velika džemata Bergen, Haugesund i Stavanger.  Na ovom prostoru živi oko 1500 članova naše zajednice. Na osnovu toga vrlo često putujem kao i mnogi imami u našoj zajednici. Za normalno odvijanje i obavljanje vjerskih i kulturnih aktivnosti te da bi se otvorila vrata mnogih Bošnjaka širom zapadne obale Norveške u svom poslu koristim skoro sva prevozna sredstva kao što su avion, brod, voz, automobil i autobus. U ovom mubarek ramazanu dodjeljena su mi dva teravih imama u džemate Hagesund i Stavanger koji prema informacijama sa terena rade odličan posao. Vrlo je interesantno postiti i obavljati ramazanske aktivnosti u jednom okruženju kakvo je norveško. Zaista bi trebalo iskusiti fenomen ”bijelih” noći, zajedničkih iftara tokom cijelog ramazana, sijela uz predavanja do  samoga sehura i mnoge druge aktivnosti koje krase mubarek ramazan. Posebno bih naglasio upornost, ustrajnost i želju Bošnjaka koji da bi prisustvovali zajedničkom iftaru i klanjali teravih namaze prelaze i do 60 km u jednom pravcu. Zamislite samo tu snagu imana i ljubav prema Svevišnjem Gospodaru te da oni koji žive tik uz džamiju ili mesdžid nemaju opravdanja za svoj nedolazak na teravih namaz.

Akos.ba: Šta Vam prvo padne na um kad spomenemo ramazan?

Svako ima svoj pristup Ramazanu, i posebno, kod svake osobe izaziva različite emocije jer, ipak, on je ”Car svih mjeseci”. On kod mene budi pomisao da je vrijeme godišnjeg testiranja dužnosti prema Gospodaru, džematu i porodici, a to bi mogao definisati kao jedno duhovno-fizičko pročišćenje odnosno regeneraciju duše i tijela putem kojeg trasiram životni put u kojem pokušavam da u svoj život implementiram ono što Darivatelj Milosti traži od nas sljedeći put plemenitog Resulullaha s.a.v.s.

Akos.ba: Možete li sa nama podijeliti neku uspomenu ili događaj koja te posebno veže za ramazan?

Često puta evociram uspomene na svoje ramazansko djetinstvo. Svako dijete ima svoju radost a ramazasnke radosti su posebne. Ja ih zovem radosti malih muslimana. Već dugi niz godina nisam proveo mubarek ramazan u krugu svojih roditelja i bliže porodice. I uspomene koje mi mubarek ramazan svake godine iznova budi vežu me za njih.  Radi se  o jednom momentu moje dječije radosti i zanosa kojeg teško mogu da opišem, a to je kada bi moja majka h. Vasvija hanuma i moj babo h. Senad-ef.  pravili iftar, mene bi još kao malog dječaka poslali da pozovem komšije na iftar. Taj odlazak i pozivanje komšija na iftar te iftarska atmosfera u kući tokom i poslije tog iftara definitivno je bila moja najveća radost kao malog muslimana.

Akos.ba: Kako Vi i Vaša porodica provodite ramazanske dane?

Kada mubarek ramazan nastupi obaveze koje imam kroz džemate u toku cijele godine pokušam svesti na minimum (mislim na česta putovanja) i  u tom periodu od mubarek Ramazana pokušam uzeti što više od izobilja kojeg nam on pruža – a doista pruža mnogo. Od mnogobrojnih adeta koje sam nasljedio od roditelja pokušavam dva primjeniti sa svojom hanumom Jasminom. Jedan se odnosi na vjerski dio, a to je da nakon sabah namaza nema spavanja, nego vrijeme provesti uz učenje Kur’ana  a drugi je vezan za pripremu slatkog jemeka koji se zove kadaif  i koje je nezaobilazan na našem iftaru.

Akos.ba: Imate li neku poruku za naše čitaoce?

Vrijeme je velika blagodat našeg Gospodara i vodimo računa kako tu blagodat (ne)koristimo. Put istinske sreće i zadovoljstva nalazi se u namazu, redovnom učenju i druženju sa Kur’anom i poslušnosti prema roditeljima. Stoga, svi ljudi koji žele da budu sretni i zadovoljni a posebice omladina koja to želi, neka svoje vrijeme  i obaveze podrede namazu, Kur’anu i roditeljima.

Akos.ba

Prikaži više

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Close

AdBlocker detektovan.

Podržite nas tako što ćete ugasiti AdBlocker. Na portalu se nalaze samo reklame Google Adsense-a i reklame koje sami kreiramo. Ne brinite za sigurnost vašeg računara. Hvala.