Kultura odijevanja: Lijep izgled u službi lijepog ponašanja

Kultura odijevanja odraz je mnogih unutarnjih procesa, kako pojedinca tako i društva u cjelini. Iako smo saglasni u tome da odjeća ne čini čovjeka, ipak, ona mnogo “govori” o nama

S ukupnim razvojem ljudskog društva mijenjale su se i razvijale naše odjevne potrebe, navike i običaji, toliko da je to odavno postalo zasebnim dijelom čovjekovog življenja koje nazivamo kulturom odijevanja. Primarna funkcija odjeće – da zaštiti čovjekovo tijelo – vremenom je postala slojevita i višeznačna, pa je odijevanje odveć dio opće kulture, socijalnog statusa, simbol individualnog ili kolektivnog identiteta, tradicije i različitih pripadnosti. O tome kakva je i šta podrazumijeva kultura odijevanja u našim (savremenim) okolnostima razgovarali smo s dizajnericama Eminom Hodžić-Adilović i Džanom Mirković.

Odjevni stil često je pokazatelj stila življenja

Kultura odijevanja uvijek je bila jedan od najznačajnijih predstavnika određenog društveno-povijesnog konteksta, pa se iz nje moglo doznati mnoštvo drugih odlika tog perioda i njegovih suvremenika. “Odjeća je neodvojiva od aspekta tijela i okoline, pa predstavlja protezanje tijela tj. osobe u prostor i vrijeme, a time i relaciju s drugima. Tu možemo govoriti o historiji mode i odijevanja, o toj vrsti naslijeđa. Našom odjećom šaljemo poruku ljudima oko nas. Kultura odijevanja danas je prilagodljivija nego ikad, moda je fleksibilna i pravi je odraz duha vremena”, kazala nam je Džana Mirković.

Odjeća je, dakle, do danas prošla različite uloge i dobila mnoge funkcije, a neki će reći da je u toj genezi njena osnovna funkcija da zaštiti tijelo davno prestala biti primarna. Tako je odijevanje postalo sastavni dio ličnosti, ukupnog ponašanja i odraz određenih čovjekovih potreba, stanja, osjećaja i vrijednosti. No, postoje i oni kojima odjeća koju nose ne znači ništa više od njezine primarne funkcije, ali su takvi u ovom nadasve modernom svijetu prava rijetkost. S tim u vezi Emina Hodžić-Adilović kaže: “Često možemo čuti kako odijelo ne čini čovjeka, što mnogi povezuju s odijevanjem. Smatram da ta krilatica ima više veze s ponašanjem pojedinca nego sa samim odijevanjem. Odijevanje jeste važan segment neverbalne komunikacije, jer svojom pojavom šaljemo poruke drugima oko nas, komuniciramo, privlačimo ili pak odbijamo a da često toga nismo ni svjesni. Važno je razdvojiti pojmove kakvi su stil i trend. Osobni stil je nešto što se gradi, a to koliko je dobar zavisit će od temelja na kojem se gradi. Princip izgradnje osobnog stila može se primijeniti na svim životnim poljima. Iza izgradnje stila odijevanja stoji životni stil pojedinca, okruženje i ono najvažnije – kultura ponašanja.”

Službeni dress code

Često slušamo o tome da je vanjski izgled ili takozvani vizuelni dojam veoma važan u javnom nastupu, iako će mnogi reći da nije presudan, ali je, prema mišljenju dizajnerskih stručnjaka, itekako značajan, bar za prvi dojam. Džana Mirković smatra da je za javni nastup, bar u našem okruženju, podjednako važan izgled kao i ono što govorimo: “Prvi dojam je veoma važan, a ponekad je taj dojam sve što dobijemo. Svaki javni nastup podrazumijeva isticanje u većini, odvajanje od mnoštva, tako da to može biti afirmativno ili negativno. Pažnju koju dobijemo u tim trenucima trebamo iskoristiti na najbolji način. Kod nas ljudi često prvo komentiraju kako neko izgleda, a onda koliko je elokventan. To je jednostavno tako. Pa probajmo onda pridobiti ljude i izgledom kao i onim što imamo reći.”

Nesumnjivo je da je upravo odijevni stil dio prepoznatljivog imidža mnogih pojedinaca, ali i određenih grupacija, udruga i kompanija. Svjesni toga, mnogi marketing-menadžeri i insistiraju upravo na službenom (profesionalnom) odijevanju, takozvanom dres-kodu, kao izuzetno važnom dijelu profesionalnog imidža i brenda. Obje naše sagovornice također ističu značaj ove vrste odijevanja, pa Džana pojašnjava: “Sam izraz dres-kod, tj. kodeks odijevanja znači da postoje određena pravila vezana za odijevanje osoba koje pripadaju nekoj skupini, rade u istom sektoru i sl. Svaki pojedinac ima svoj odijevni stil, no on se treba znati prilagoditi i različitim uvjetima. Kad govorimo o poslovnom dres-kodu, trebamo znati da odjeća ostavlja dojam na posmatrača, a nekad je prvi dojam i odlučujući.

Vašem poslodavcu vaša odjeća može mnogo reći o vama a da niste još ni odgovorili na prvo postavljeno pitanje. Vaša odjeća može utjecati i na vaše samopouzdanje, te na način na koji vas doživljavaju i kolege i nadređeni. Poslovna moda je još strogo definirana, no tu dolazi i do odstupanja. Kombinirati klasično zadate forme s modernim detaljima pravi je pogodak. Naravno da treba izgledati profesionalno, ali u zavisnosti od toga čime se tačno bavite. Za neke poslove odijelo je ono što je “must have”, dok je za neke dovoljno kombinirati dobar džins s košuljom. Dakle, zanimanje i opis posla znate, ali sami trebate procijeniti vaše radno okruženje. Za dame, odjevni predmeti koji su preuski, providni i izazovni nemaju šta tražiti u vašoj poslovnoj garderobi! Za kraj, cipele i detalji daju osobni dodir vašem poslovnom outfitu, s naglaskom na cipele (ne tenisice!).”

Da poslovni dres-kod treba shvatati krajnje ozbiljno i odgovorno, smatra i dizajnerica Emina. Ona kaže: ”Većina ozbiljnih kompanija osim profesionalnog pritupa poslu ima definiran i dres-kod. Nameće se pitanje kakva je uloga službenog dres-koda? S poštivanjem dres-koda pokazujete ozbiljnost, predstavljatVećina ozbiljnih kompanija osim profesionalnog pritupa poslu ima definiran i dres-kod. I time se pokazuje njihova stručnost, stoga dres-kod ne smije biti prepušten slučaju, mora biti jasno definiran barem kad su u pitanju ozbiljne i odgovorne institucije koje žele imati povjerenje klijenatae kompaniju za koju radite ili pak iskazujete poštovanje događaju koji ima definirana pravila odijevanja. Ako ne poštujete takva pravila, možete biti neozbiljno shvaćeni od poslodavca ali i od klijenata kompanije. Naprimjer, ako muškarac radi u banci s klijentima u kreditnom sektoru, potpuno bi neozbiljno bilo da je u havajskoj košulji, šorcu ili trenerci, kao što je neozbiljno za ženu koja radi za pultom u banci da svaki klijent osim uvida u svoje stanje na računu ima i uvid u stanje njenog dekoltea. Stoga dres-kod ne smije biti prepušten slučaju, mora biti jasno definiran barem kad su u pitanju ozbiljne i odgovorne institucije koje žele imati povjerenje klijenata.”

Kultura odijevanja je promjenjiva

Kultura odijevanja ima svoje norme, pravila i vrijednosti koje uglavnom postoje u smislu općih društvenih pravila na način koliko neka vrsta odjeće odgovara određenoj prilici. S obzirom na to da je riječ o ponašanju koje mi najvećim dijelom sami određujemo i kreiramo po slobodnoj volji, teško je uspostaviti opći, univerzalni model kulture odijevanja. To je naročito teško u današnjim otvorenim, svestrano demokratskim i promjenjivim okolnostima življenja. Većina ljudi danas ima velike mogućnosti izbora glede načina odijevanja, pa je gotovo nemoguće i misliti o općeprihvatljivim odrednicama današnje “kulture” odijevanja. “Mislim da ne postoji opći dres-kod današnjice, i teško je procijeniti je li on ikad i postojao u svom potpunom značenju, jer su kultura i način odijevanja podređeni klimatskim uvjetima, tradiciji, podneblju, religiji, historijskim periodima, umjetničkim pravcima i slično. Odijevanje je uvijek bilo sklono promjenama koje su pratile razvoj civilizacije i donosile nove tehnologije”, pojasnila je Emina.

Primjetno je da u standardizaciji današnje kulture odijevanja značajnu ulogu imaju online-mediji. Naime, internet je često prvi izlog najnovijih modnih trendova, pa nerijetko današnji internetski modni hit možemo već sutradan vidjeti na svakom drugom prolazniku. Tu jednoobraznost masovnog stila Emina komentira kao “nedostatak kreativnosti i konstantne čovjekove želje za pripadanjem određenoj društvenoj skupini, željom da se po svaku cijenu bude moderan, inn, ili pak iz straha da se bude odbačen. Jednolično odijevanje najbolje se može analizirati i pomoću konzumerizma i slijepog praćenja trendova.”

Glede aktuelnih ovogodišnjih modnih trendova, Emina ističe da živimo u vremenu hiperprodukcije. Odjevni trendovi praktično se mijenjaju iz sedmice u sedmicu pa ih je gotovo nemoguće pratiti. Dizajneri i modna industrija na svjetsko tržište plasiraju fuzije modnih trendova s ciljem poboljšanja prodaje. Tako u kolekcijama komercijalnih brednova možete pronaći odjeću klasičnih krojeva u crnim, sivim i bijelim tonovima, zatim odjeću duginih boja te gemoetrijske i floralne dezene.

Hidžab i trend ne idu zajedno

Hidžab kao višeznačno vjersko pokrivanje ženskog tijela u islamu se različito shvata, interpretira i primjenjuje, sukladno brojnim drugim određenjima (tradicija, kultura, podneblje, geografsko-klimatski uvjeti i sl.). Tako u današnjim otvorenim okolnostima dolazi do susreta tih različitih shvatanja ovog načina odijevanja, što nerijetko dovodi do nejasnog ili čak pogrešnog odnosa prema hidžabu kao vrsti odjevne kulture. Toliko da će neki pristupiti modernizaciji hidžaba nastojeći ga “prilagoditi” okruženju savremenog doba. “Propisan hidžab i trend ne idu zajedno.

Trend je nešto što je promjenjivo, dok je hidžab u islamskoj kulturi i kulturi odijevanja uopće nešto što je konstanta. Hidžab kroz prizmu mode i historije odijevanja možemo posmatrati kao stil, jer stil govori o nama. Iza nošenja hidžaba stoji životni stil, u ovom slučaju riječ je o islamu i filozofiji islama kao životnog stila jedinke”, smatra Emina i dodaje da mahrama na glavi nije nešto što je sezonska ili trendovska pojava: “Naprotiv, ona je prisutna stoljećima kao propis i to ne samo u islamu već i u judaizmu i kršćanstvu. Stoga slobodno mogu kazati da je to stil odijevanja iza kojeg stoje filozofija, nauka i religija. Hidžab koji se veže za žene muslimanke i pojam trend teško da se mogu uskladiti, dok hidžab i stil dišu zajedno. Kako uskladiti osobni stil i estetiku s hidžabom pitanje je na koje mnoge dame traže odgovor u zavisnosti od podneblja i kulture u kojoj žive. Kultura odijevanja žena s hidžabom estetski je različita u odnosu na podneblje, tako da vrlo lahko na ulici možemo prepoznati Turkinju, Arapkinju, Malezijku ili Bosanku.

Nekako mi se čini da mnogi kada dođu u Bosnu i Hercegovinu pokušavaju nametnuti estetiku pokrivanja iz svojih kulturoloških okruženja. Međutim, najbolji stil odijevanja muslimanke u 21. stoljeću, bez obzira na podneblje, jeste onaj koji je unutar propisanih i dozvoljenih granica životnog stila u islamu.”

Da bi kulturom odijevanja očuvala ljepotu i posebnost, naša sagovornica Emina savremenoj ženi (pre)poručuje da, prije svega, bude dama, u pravom smislu te riječi, jer da bi se nešto stavilo u kontekst lijepog, to prvenstveno mora biti popraćeno lijepim manirima i lijepim ponašanjem.

Prikaži više

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Close

AdBlocker detektovan.

Podržite nas tako što ćete ugasiti AdBlocker. Na portalu se nalaze samo reklame Google Adsense-a i reklame koje sami kreiramo. Ne brinite za sigurnost vašeg računara. Hvala.