Novopazarske džamije

Piše: dr Mersada Nuruddina Agović

Isa-begova džamija, Ejup-begova, Sofi Memi i Kolo džamija su od onih novopazarskih džamija koje su porušene, a dosad nisu obnovljene. Gazi Isa-begova džamija bila je tip kupolne džamije i sagradio ju je osnivač Novog Pazara, Isa-beg Ishaković, 1460. godine. Više puta je rušena i obnavljana. Srušena je 1938. godine zbog dotrajalosti i više nikada nije izgrađena. U 16. stoljeću sagrađena je Ejup-begova džamija koja se još naziva i Madeni Sinan džamija, po svom graditelju Madeni Sinanu. Ejub-beg je, kasnije, bio njen obnovitelj, pa je ponijela i njegovo ime. Ovo je inače bila džamija manjih dimenzija, niskog minareta, čiji je donji dio bio od kamena, a gornji od drvene konstrukcije. Nalazila se u Agar mahali, na mjestu gdje je danas Dom kulture, a porušena je 1959. godine.

Džamija Sofi Memi spomenuta je u Novopazarskom sidždžilu, sa istoimenom mahalom, 1767. godine. Stradala je tokom bombardovanja Novog Pazara 1944. godine kada je u većoj mjeri oštećena. Ostaci džamije su nakon rata uklonjeni, da bi se, kako neki izvori navode, ”omogućio pravilan saobraćaj“. Na njenom mjestu danas se nalaze stambene kuće.U popisu iz 1516. godine spominje se Kapudži Baše Hamza-vojvodina džamija, koje danas više nema. U narodu se zvala i Kolo džamija jer je bila toliko prostrana da bi se, kako vele, u njoj moglo igrati kolo.

Oštećena je u bombardovanju Novog Pazara, da bi par godina poslije rata eksproprijacijom (državnim uzimanjem posjeda radi, kako se tvrdilo, “općeg interesa“) došlo i do njenog potpunog rušenja. Na njenom je mjestu izgrađena stambena zgrada. Kolo džamija se nalazila na mjestu gdje se sijeku ulice ‘Šabana Koče’ i ‘28. novembra’.

Osim ovih, u Novom Pazaru je bilo još porušenih džamija. To je Ak Iljaz džamija koja se 1530. godine u popisima spominje sa istoimenom mahalom. Zatim, Askerli džamija iz 1692. koja se nalazila na bedemu blizu Kule motrilje. Muftiji Teufiku Imamoviću je vlast 1914. godine uručila rješenje o rušenju, koje on nije mogao spriječiti. Na mjestu ove džamije Austrougari su sagradili kapelu koja je postojala do 50-ih godina prošlog stoljeća. Porušena je i Seveli džamija koja se nalazila pored današnje Bolnice u jugoistočnom uglu dvorišta. Tu je danas ostalo samo par mezarova koji su nekada pripadali njenom haremu. U popisu iz 1604. godine spominje se džamija Ali-vojvode, poznata i kao Hajrudinova džamija kojoj se danas ne zna lokacija postojanja. Zatim, porušene su i džamije Ahmeda Mukadema sa početka 17. stoljeća, Iskender Subaša džamija iz popisa 1604., džamija Ahmeda Muezina iz popisa 1542., džamije Hasan-efendije i Kadi-efendije iz popisa 1604., Taš Kopru džamija koja se nalazila kod kamenog mosta i mnoge druge.

Šta raditi sa vakufima Islamske zajednice, gdje se, kako vidimo Dom kulture nalazi na vakufu Ejub-begove džamije, šetalište na vakufu Kolo dzamije, bolnica na dijelu vakufa Seveli džamije i tako dalje po ostalim sandžačkim gradovima u kojima se vakufi Islamske zajednice bezobzirno eksploatišu. Islamska zajednica u Srbiji ulaže veliki napor da vrati oduzetu vakufsku imovinu, jer je vakuf, prije svih, hakk vjernika, pa onda ostalih članova društva.

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Detektovan Adbloker (dodatak koji blokira reklame)

Molimo vas podržite nas tako što ćete ugasiti Adbloker