Očuvanje identiteta u periodu apsolutne globalizacije

Kriza identiteta se ubrzano širi poput neke zarazne bolesti, a od nje obolijevaju sve dobne skupine. Ova kriza obuhvata sve slojeve društva, kako pojedince tako i razne grupacije, pa čak i cijele nacije. Kriza identiteta je toliko zastupljena u svim porama modernog društva, zapadnog i istočnog, da se više i ne prepoznaje kao potencijalna opasnost, već kao dio svakodnevnice. Nažalost, bošnjački narod nije ništa manje pogođen ovim globalnim fenomenom, a uzrok se krije u rastućoj globalizaciji naivne omladine i bahatoj tvrdoglavosti starijih. Omladina je u potpunosti prepuštena globalizaciji, a stariji se tvrdoglavo upuštaju u tu borbu sa vjetrenjačama. Postavlja se pitanje, kako očuvati lični identitet i identitet vlastitoga naroda, a odgovor je jednostavniji nego što djeluje na prvi pogled.

Internet je donio mnoštvo pozitivnih stvari i svijet nam je danas na dohvat ruke. Prvobitno se vjerovalo da će internet uzrokovati eksploziju znanja i opće obrazovanosti, međutim internet je skoro pa imao suprotan efekat, a taj efekat je vremenom sve naglašeniji. Pored zatrpavanja ljudi hrpom netačnih, nebitnih, neprovjerenih i kontradiktornih informacija, pojava interneta je za posljedicu imala i nastanak tzv. globalnih trendova. Danas, zahvaljujući internetu, skoro pa je u potpunosti nestao diverzitet i pluralizam među ljudima, a individualizam polahko postaje stvar prošlosti. Običaji, oralna i pisana tradicija, nošnja i mnoge druge značajke kulturološkog diverziteta, iz dana u dan sve više blijede i ljudi postaju „orginalne“ kopije.

U februaru 2017. godine, prirodni priraštaj u Federaciji BiH iznosio je -515. Rođeno je 1406 beba, a umro je 1921 stanovnik. Prirodni priraštaj je iznosio -1450 u periodu od januara do novembra 2016. godine. Negativan prirodni priraštaj je zabilježen u svih 10 kantona. Obzirom da je prirodni priraštaj u Bosni i Hercegovini negativan još od perioda srpsko-hrvatske agresije i obzirom da su mlađe generacije sve više podvrgnute totalnoj globalizaciji i masovnom iseljavanju iz države, potrebno je nešto uraditi da bi se kultura, tradicija i bosanski jezik sačuvali od eventualne propasti. Ukoliko se nastavi trend negativnog prirodnog priraštaja, vrlo je vjerovatno, teoretski govoreći, da bosanski jezik u budućnosti potpuno nestane. U izvještaju Ujedinjenih Naroda, pod nazivom „Izgledi za stanovništvo u svijetu: Revizija 2015”, piše kako će pad broja stanovnika u BiH, do 2050. godine, iznositi 19,5%. Ako svemu navedenom dodamo činjenicu da djeca iseljenika slabo poznaju tradiciju, običaje pa čak i sam bosanski jezik, jasno je da se nešto mora poduzeti po ovom pitanju.

Kako, u ovom vremenu blijedih granica među bogatim različitostima, sačuvati našu bosansku tradiciju, naš kulturološki identitet, bosanski jezik i druga bogatstva?

Bilo kakav otpor globalizaciji bio bi kontraproduktivan. Globalizacija je jedan fenomen koji se, uz pravilan pristup, može iskoristiti kao oruđe za očuvanje identiteta. Veoma bitna značajka globalizacije, možda čak i najbitnija, jeste ubrzano širenje engleskog jezika, kao univerzalnog jezika za sporazumijevanje. Obzirom na iznesene tvrdnje o negativnom prirodnom priraštaju i iseljavanju stanovništva, nameće se potreba da se engleski jezik iskoristi za očuvanje bosanskog jezika i za promociju bosanskohercegovačke književnosti. Kao primjer se može navesti balada „Hasanaginica“ koja je prevedena na više od 50 svjetskih jezika, a prevodili su je vrhunski književnici poput J. W. Goethea, Waltera Scotta, A. S. Puškina itd. Balada „Hasanaginica“ je na taj način spašena od zaborava, a svi prevodi te balade su primjer promocije bošnjačke kulture, tradicije, bosanskog jezika, pa i same Bosne i Hercegovine, širom svijeta. Prevodi bosanskohercegovačke književnosti na engleski su izuzetno značajni za očuvanje bosanskog jezika. U današnje vrijeme, pisati na bosanskom i na engleskom jeziku je imperativ, a takav vid iskorištavanja globalizacije je odličan način predstavljanja našeg stvaralaštva i naše kulture svjetskoj publici.

Safvet-beg Bašagić, Alija Nametak, Enes Kišević, Musa Ćazim Ćatić, Skender Kulenović, Hasan Kikić, Silvije Strahimir Kranjčević, Nasiha Kapidžić-Hadžić, Svetozar Ćorović, Petar Kočić, Derviš Sušić, Edhem Mulabdić, Bisera Alikadić, Umihana Čuvidina, Branko Ćopić, Mak Dizdar, Ahmet Hromadžić i mnogi, mnogi drugi književnici, zaslužuju širu publiku, nego što je imaju, a prevođenje i promocija njihovih djela svakako da bi doprinijela i promociji naše države i književnosti. Prevođenje na engleski nije jedini način očuvanja bosanskohercegovačke književnosti. Književnici koji žive i rade, kako u BiH tako i širom svijeta, trebaju se okrenuti upotrebi engleskog jezika u svrhu promocije našeg jezika i našeg književnog stvaralaštva. Uporedo pisati na bosanskom i na engleskom jeziku te objavljivati prozu i poeziju u BiH i drugim zemljama svijeta, katapultiralo bi BiH na svjetsku književnu scenu i sigurno da bi doprinijelo razvoju kjnjiževnosti u našoj državi. Književnost je jedini pouzdan način očuvanja historije jednog naroda i jedini spas od zaborava. Engleski jezik predstavlja samo jedno sredstvo koje se mora iskoristiti u svrhu tog očuvanja.

Globalizacija je jedan talas koji donosi mnoštvo pozitivnih i negativnih promjena, ali uz pravilan pristup, može se iskoristiti za izuzetno pozitivne stvari. Živimo u vremenu konstantnih promjena i pred nama su izazovi sa kakvim se naša književnost i prije susretala. Kroz burnu historiju naše države bosanski jezik je više puta bio ugrožen i na rubu propasti i nestanka. Zahvaljujući hrabrim ljudima koji se nisu plašili napraviti iskorak, on je očuvan i spašen. Možda je došlo vrijeme da i mi napravimo iskorak i zaštitimo našu književnost od eventualne opasnosti i od neumoljivih svojatanja naših književnika od strane država iz okruženja.

Izvor: Akos.ba

Prikaži više

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Close

AdBlocker detektovan.

Podržite nas tako što ćete ugasiti AdBlocker. Na portalu se nalaze samo reklame Google Adsense-a i reklame koje sami kreiramo. Ne brinite za sigurnost vašeg računara. Hvala.