Oštroumnost

Jednom prilikom Ibn Velid el-Badži i Ibn Hazm vodili su polemiku, pa je Ibn Velid rekao Ibn Hazmu: “Ja sam uporniji u učenju, ti imaš pomoć i kada navečer učiš, svijetli ti zlatna lampa, dok sam ja u noći učio pod svjetlom kandilja čuvara pijace.”

Ibn Hazm mu reče: “To što si rekao zapravo je argument protiv tebe! Ti si učio u takvom jadnom stanju da bi ga zamijenio stanjem u kakvom se nalazim ja, dok sam ja izučavao nauku u tom blagostanju kako bih naukom povećao svoj stepen i na dunjaluku i na ahiretu.”

Dokaz Ibn Hazma je jači i pobjednički.

Obično stručnjaci govori o dvije stvari koje utječu na formiranje čovjekove ličnosti: nasljedni faktor i društveno okruženje.

Nasljedni faktor određuje gen koji u sebi nosi mnogo tajni i šifri koje, uz Allahovu dozvolu, formiraju zjenicu oka, boju kože i kose, visinu i ostale tjelesne osobine. Stručnjaci kažu da je između 40 i 50 % inteligencije nasljedno, što znači da genetika ima veliki utjecaj na prirodu ličnosti, ponašanje i osobine, kao što su tolerancija, žestina, srdžba, kao i skupina osobina karakterističnih za određenu ličnost.

Nekada čovjek naslijedi neke osobine svoga oca ili majke, naslijedi jednu ili drugu osobinu, i postane nova “mješavina” svojih roditelja, tako da u isto vrijeme i jedno i drugo ostavljaju trag na njega: “…to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio…” (En-Neml, 88)

Ostaje pitanje o prvom čovjeku prije ove historijske lančane reakcije čovječanstva: Da li je on, svojim genetskim ustrojstvom, bio oslobođen donošenja bilo kakvih odluka u pogledu pitanja koja su podložna promjenama, tj. nisu fiksna i nepromjenjiva?

Pojedini na ovaj podatak o nasljednim genima gledaju kao na nešto obavezujuće čega se nije moguće riješiti i u čemu se nalazi izgovor za osobine, posebnosti i nedostatke koje čovjek posjeduje!

A, njegova situacija govori nam ono što je rekao Ebu El-A‘la:

Otac moj je krivac za sve što sam uradio

Nikom ništa lično ja nisam učinio.

Pravdanje genetskim naslijeđem zapravo je slijepi fatalizam kojem vodi neznanje, opravdava ga nesposobnost, a uljepšavaju ga teorije koje čovjeku omogućavaju da krene putem raznovrsnih stranputica i nepravilnosti, pravdajući takvo ponašanje nasljednim faktorom.

Na višem stepenu od slijepog fatalizma nalazi se Freudova teorija čije su osnovne misli sažete u nečemu što se zove “Edipov kompleks”, nesvjesni seksualni nagon, o čemu se sredinom dvadesetog vijeka raspravljalo širom svijeta.

Ova teorija našla je svoje mjesto u referencama doktora, naučnika i stručnih osoba. Međutim, na kraju se ispostavilo da je opčinjenost ovom teorijom nastala kao posljedica inferiornosti njenih pobornika u istraživanju, tako da to istraživanje nije bilo pokrenuto s ciljem dolaska do pravih činjenica, nego više s namjerom potvrđivanja vlastitih pretpostavki.

Drugi faktor je društveno okruženje koje čine sljedeći elementi: porodica, ulica, prijatelji, škola, mediji i sredstva komuniciranja.

Zaista je i više nego čudno što navedeni naučnici nisu u stanju da razluče šta spada u utjecaj nasljednog, a šta u utjecaj društvenog faktora, ali vjeruju da su međusobno jako isprepleteni, tako da bi njihovo raščlanjivanje predstavljalo jednu vrstu krivotvorenja ili gotovo nemogućeg postupka.

Čak i pitanje: Koji od ta dva faktora, nasljedni i društveni, imaju veći utjecaj?, nije moguće s preciznošću pojasniti. A, dobar zemljoradnik bira kvalitetno sjeme i sije ga u plodnu zemlju.

Naučnici ne pridaju veliku pažnju trećem faktoru, a to je utjecaj čovjeka na samog sebe. Čovjek je svjesno stvorenje, od malih nogu on ubire riječ “ja” i počinje da shvata da je on nešto zasebno u odnosu na roditelje, braću i sestre. Ovo svjesnost karakteristična je samo za čovjeka, dok životinje i ptice nisu u stanju da pojme ove stvari.

Razvijanje ovog dijela čovjekove svijesti, kako bi  bio u stanju da razumije svoje biće, da spozna svoje pokretačke faktore, da uvidi svoje greške i suštinske nedostatke, da nauči kvalitetno i kontinuirano izvršavati svoje obaveze, bez izvinjavanja i prevara, to je veoma plemenita misija.

“Sam čovjek će protiv sebe svjedočiti, uzalud će mu biti što će opravdanja svoja iznositi.” (El-Kijama, 14–15)

Seid b. Džubejr kaže: “Svjedok sam protiv sebe, makar i nalazio opravdanja.”

Saznanje o nasljednim nedostacima roditelja ili porodice, ili nedostacima koji su uzrokovani odgojem, utjecajem škole, prijatelja ili nekim događajima u djetinjstvu, da li se sve to može tretirati kao odgojni faktor?

Da, može! Jedan od pozitivnih elemenata odgoja ogleda se u stimuliranju čovjeka na samospoznaju, da radi na popravljanju sebe i uvećanju svog utjecaja na svoju ličnost i život, kao što arheolog u nalazištima pronalazi pećine i podrume i uporno, strpljivo i dosljedno restaurira fosile.

Kada je u pitanju samopopravljanje i samokorigiranje, jedina razlika među ljudima ogleda se u tome ko je spreman i otvoren da ovu ideju – na koju ga može podsticati ili otac, ili učitelj, ili o tome može pročitati u nekoj knjizi – prihvati, usvoji i primijeni u svim segmentima svoga života, kako u postupcima tako i u emocijama.

Srce i mozak su organi kojima čovjek može upravljati u određenoj mjeri, stoga je on i odgovoran za njih.

Ukoliko čovjek bude redovno radio na svom samopopravljanju, te aktivnosti će, nakon određenog perioda ustrajnosti i fokusiranosti, postati jedan od većih faktora koji će utjecati na njegovo formiranje kao usmjerene i stabilne ličnosti.

Kada postigneš uspjeh, na putu dolaska do njega treba da vidiš razne otiske koje su ostavili tvoji saučesnici u njegovom ostvarenju: otac, supruga, prijatelji, pretpostavljeni, rođak koji je podržao projekat i investirao u njega, i tako do kraja dužeg ili kraćeg spiska. Naravno, ovo priznanje zavisi od tvog psihičkog stanja i sposobnosti da se odrekneš egoizma i podariš drugima ono mjesto koje zaslužuju i zahvališ im na svemu.

U kontekstu kritike, Allah je spomenuo Karunove riječi: “Ovo što imam, stekao sam znanjem svojim…” (El-Kasas, 78)

Čak su ti i tvoji neistomišljenici pomogli, a ti nisi bio svjestan toga.

Da li je pravedno da čovjek uspjeh pripiše samo sebi, svom talentu i uloženom trudu,  a da, govoreći o preprekama na koje je nailazio na početku svog života, ustvrdi kako su mu zajednica i okruženje stvarali samo dodatne poteškoće na tom putu?

Postoji ogromna razlika između svjesne i zaostale osobe. Svjesna osoba shvata da uspjeh nije stalna i konstantna osobina nekoga: onaj ko je uspio u kopanju Sueckog kanal, nije uspio u kopanju Panamskog. Uspjeh je i znati se nositi s neuspjehom. Kada doživimo neuspjeh, tada trebamo smoći snage i kazati da je to “neuspjeli uspjeh”, tj. neuspjeh iz kojeg čovjek može nešto da nauči, stekne novo iskustvo i povećava svoje strpljenje i upornost, uoči i sagleda svoje nedostatke, kako bi ponovio pokušaj i uspio da ostvari cilj.

Uspjeh nije ni obavezni čovjekov pratilac, ni trajna osobenost, nego je to rezultat, pa je zato na čovjeku da bude podjednako spreman da neuspjeh i propast percipira kao i uspjeh.

U nekim situacijama možda neuspjeh dovede do uspjeha, kao što možda i uspjeh nekada bude razlogom neuspjeha.

Osviještenost pojedinca, radnika, srž je uspjeha u bračnim odnosima, s prijateljima, u trgovini, u kulturnom ili reformatorskom projektu, a to je vjera u pojedinca koji je u stanju da pravi promjene “makar bio sam” (En-Nisa, 84).

Zajednica i okruženje su gnijezdo ovog uspjeha, oni su jezgro podrške i motivacije, svejedno da li je to u pozitivnom smislu kao stvaranje povoljne klime za kreativnost, isticanje, istraživanje i razvoj, ili u negativinom smislu koji stvara izazove koji potiču i pokreću skrivene kapacitete i kreativnosti.

Nije pravedno ni da se o društvenom okruženju govori s omalovažavanjem i prezirom ili da se cjelokupno okruženje svrstava i deklarira među zaostale, kao ni da se generalizira u smislu da su svi munafici, glupi, džahili, materijalisti itd.

Ili ponavljati riječi Haririja:

Ne daj da te obmanu ljudi tvoga vremena

I ne reci: “Imam mnogo braće, prijatelja!”

Isprobah ih sviju redom, jalova im snaga

Nit’ rodbini nit’ imetku nigdje slova traga.

____________________

Iz knjige: Stazama egoizma

Autor: dr. Selman el-Avda

Preveo: Muhamed Ikanović

Prikaži više

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Close

AdBlocker detektovan.

Podržite nas tako što ćete ugasiti AdBlocker. Na portalu se nalaze samo reklame Google Adsense-a i reklame koje sami kreiramo. Ne brinite za sigurnost vašeg računara. Hvala.