Spisak Vlade Republike Srpske koji Dodik želi oboriti

Tek kad je Munira Subašić, predsjednica Pokreta „Majke enklave Srebrenice i Žepe“, njemačkom tužitelju Klausu Zornu, koji radi na istraživanju i dokazivanju genocida, uručila popisu s 22.000 imena za koje se sumnja da su sudjelovali u srebreničkom genocidu, predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik odlučio je reagirati i odbaciti taj dokument.

Zatražio je sazivanje posebne sjednice entitetskog parlamenta sa samo jednom točkom dnevnog reda koja glasi „Informacija o Izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine“.

Dodik smatra da je davno trebalo poništiti taj izvještaj, kako bi “prestale manipulacije”, pa je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović počeo predradnje za održavanje tematske sjednice.

Spomenuti popis, zapravo, nije nikakva tajna i dio je, 14 godina starog, izvještaja koji je napravila Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici 1995. godine, a koju je formirala Vlada Republike Srpske.

Pod pritiskom međunarodne zajednice i visokog predstavnika Paddyja Ashdowna napravljen je izvještaj u kojem se, između ostalog, navodi da je u Srebrenici „likvidirano više hiljada Bošnjaka na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je izvršilac, pored ostalog, preduzeo mjere prikrivanja zločina premještanjem tijela“. Priložen je i popis pripadnika Vojske Republike Srpske s 22.000 imena – od najviše rangiranih oficira do običnih vojnika, vozača, kuhara.

‘Mora odgovarati ko je i trun doprinio genocidu’

„Jasno je to da razmjere onolikog zločina, kakav je počinjen u Srebrenici, nisu mogle poteći od desetak ljudi, nego bila je potrebna jedna cijela armija. Kazniti treba izvršioce, planere, podstrekače, saučesnike, vozače autobusa, kamiona, bagera. Svakog ko je i trun doprinio genocidu“, kaže Ahmed Hrustanović. U srebreničkom genocidu ubijena mu je većina muških članova obitelji. Svi, osim brata i njega.

„Slušao sam preživjele sa strijeljanja, njihove muke. Ljude koji su odvoženi na strijeljanja cijeli Bratunac je vidio, cijeli Zvornik i drugi gradovi, mogli su ti ljudi bar dići svoj glas da se prestane sa ubijanjima. Šutnja je ravna saučesništvu“, dodaje.

Na upit o popisu s 22.000 imena kaže kako je uglavnom doznao iz medija. No zna da ga je „sačinila Vlada Republike Srpske“, te ukazuje kako „oni najbolje znaju kome pripadaju najveće zasluge za počinjen genocid u Bosni i Hercegovini“

„Suočiti se sa istinom što prije, to nam je potrebno kako bi moglo graditi ljepšu budućnost našoj djeci. Vjerujem i znam da postoji u srpskom narodu razumnih ljudi koji će imati hrabrosti reći istinu i nikada više dozvoliti da se nešto slično desi“, kaže Hrustanović.

Dodikov poziv

No, predstavnici vlasti u bh. entitetu Republika Srpska, konkretno predsjednik Milorad Dodik i premijerka Željka Cvijanović, osudili su ono što je učinila Subašić ocjenjujući to „provokacijom od koje nema ništa“. Dodik je rekao da popis ne priznaje uz napomenu da njemačko pravosuđe nema nadležnost nad ovim prostorima.

„Odbacit ćemo svaku vrstu pribavljanja nestvarne nadležnosti. Smatram da je to iživljavanje nad ljudima koji su na tom spisku“, kaže Dodik. Prethodno je pozvao sve one koji se nalaze na popisu da se vrate iz Njemačke, jer će „krenuti hajka na te ljude“.

Za sam popis navodi da je „rezultat greške odranije“, te najavljuje da će „okupiti sve političke faktore u Republici Srpskoj u namjeri da Narodna skupština zaduži Vladu da povuče i proglasi ništavnim svoj izvještaj o Srebrenici“. Ukazuje i kako je izvještaj „napisala međunarodna zajednica i tadašnju vlast natjerala da to objavi“. Predaju popisa ocjenjuje dobrim povodom za ukidanje spornog izvještaja o Srebrenici.

I Cvijanović smatra da su se „neke stvari trebale da urade drugačije“, te dodaje kako „mnoge od posljedica koje danas trpi Republika Srpska, trpi upravo zbog toga što su neki bili politički kratkovidni u vrijeme kada su trebali da vide daleko i jasnije“. Jasno je da je mislila na rad vladine komisije koja je krvave događaje iz ljeta 1995. godine u Srebrenici označila kao zločin.

Zabrana procesuiranja je rušenje poretka

Dok za Dodikove izjave kaže da su političke i nemaju pravno djelovanje, Erna Mačkić iz Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini (BIRN) ukazuje da osobe s popisa ne moraju biti krive, niti uhapšene. Smatra da je prošlo dovoljno vremena u kojem su istražni organi Bosne i Hercegovine sigurno provjeravali te osobe i „vjerovatno za neke utvrdili da nema osnovane sumnje za počinjenje krivičnog djela“.

„Kada su druge države u pitanju, a kada se izuzmu Hrvatska i Srbija, ne može doći do ‘skrivanja’. Ukoliko postoje dokazi, procedura je usporenija nego kada je to slučaj ako se lice nalazi u BiH. Hrvatska i Srbija su izuzetak jer ne izručuju svoje državljane i procedura da im se sudi u tim državama je jako, ali jako spora. I regionalna saradnja između Tužilaštva BiH, Srbije i Hrvatske je posljednjih godina loša zbog političke klime“, primjećuje Mačkić.

Na pitanje mogu li se, uopće, i na koji način skriti odgovorni za ratne zločine u bilo kojoj državi, pa i u onoj za koju se sumnja da je mjesto počinjenja zločina, novinar agencije Patria, Armin Aljović konstatira kako su „u Bosni i Hercegovini na vlasti još uvijek retrogradne politike iz devedesetih godina, pa je ispalo da je zločincima najsigurnije u zemlji gdje su i počinili zločine“. Po njemu, skrivanje zločinaca u pravilu je vezano uz vlast.

„Mnogi svjedoci užasa su preminuli ili su oboljeli i više nisu u poziciji da bitno sarađuju sa pravosuđem, tako da slabe šanse da svi zločinci budu privedeni pravdi. Međutim, važno je da su domaći i međunarodni sudovi do sada kaznili barem ključne aktere u planiranju i izvršavanju sistemskih zločina na prostoru Bosne i Hercegovine, pa i šire. Na taj način se budućim generacijama poslala jasna poruka da je zločincima mjesto na smeću i da oni ne mogu biti civilizacijske vrijednosti. Naredne godine treba iskoristiti kako bi se pred lice pravde izveo što veći broj onih koji su do sada prošli nekažnjeno“, govori Aljović.

I Mačkić ukazuje kako se „ne može desiti da lice boravi na prostoru Republike Srpske, a da postoji osnovana sumnja da je počinio krivično djelo ili je optužen da ne odgovara za to djelo budući da Državna agencija za istrage i zaštitu ima nadležnost i na nivou tog entiteta“. „Ukoliko bi Dodik branio procesuiranje te osobe, značilo bi to rušenje poretka u Bosni i Hercegovini i prouzrokovalo bi daleko veće implikacije“, upozorava Mačkić.

Ponavlja i kako samo ime na nekom popisu, konkretno ovom koji je Munira Subašić predala njemačkom tužitelju, „ne mora značiti da su te osobe uistinu odgovorne i da bi se to utvrdilo potrebno je jako puno dokaza“. Podsjeća i da su neke osobe s popisa procesuirane, ali je i uvjerena da se „na spisku nalaze i osobe koje su odgovorne za počinjenje zločina što trebaju utvrditi pravosudne institucije“.

Subašić: Ne možemo šutjeti

„Ma gdje bili zločinci će kad tada izaći pred lice pravde. Drago mi je da postoje ljudi koji istražuju genocid i koji tragaju za počiniteljima i nerijetko se desi da na vijestima vidimo kako je negdje tamo na zapadu uhapšen zločinac koji se tereti da je učestvovao u genocidu. Pravda je spora, ali svakoga će stići“, uvjeren je Ahmed Hrustanović.

Za Dodikove pozive ljudima s popisa, kaže da ih to „neće spasiti suda … jer je nemoguće da se zločin može sakriti i da se odgovorni za njegovo izvršenje mogu sakriti u bilo kojoj državi“.

„Prosto je nevjerovatno koliko Dodik i njegovi istomišljenici negiraju ono što se desilo u Srebrenici. Kako dani odmiču oni su sve čvršći u svojim u ubjeđenjima da se u Srebrenici nije desio zločin, a kamoli genocid. I sâm Dodik je prije 12 godina drugačije govorio kada je trebao da se dodvori međunarodnoj zajednici kako bi došao na vlast. Sada kada je na vlasti strahom i lažima pod svaku cijenu nastoji da se održi na njoj“, zaključuje Hrustanović.

Bez obzira na kritike koje joj stižu iz Republike Srpske, Munira Subašić odlučna je popis dostaviti i drugim državama – navodno je već dostavljen u SAD, a uskoro će biti poslan i članicama Europske unije, ali i širom svijeta.

„Ne možemo šutjeti. Genocid ne možemo zaboraviti i ne možemo dozvoliti da zločinci ne budu kažnjeni. Svako ko je počinio zločin treba da odgovara“, poručila je Subašić.

Izvor: Al Jazeera

Prikaži više

Slični članci

Close

AdBlocker detektovan.

Podržite nas tako što ćete ugasiti AdBlocker. Na portalu se nalaze samo reklame Google Adsense-a i reklame koje sami kreiramo. Ne brinite za sigurnost vašeg računara. Hvala.