Vrijeme je da Balkan gradi mostove

Nekoliko proteklih desetljeća donijelo je više frustracije nego progresa u ovu regiju, koja bi sada mogla graditi mostove, a ne zidove. - Piše: Javier Solana

Dok jesen dolazi u Evropu, vrijeme je da se ubiru plodovi mjeseci napornog diplomatskog rada širom Balkanskog poluotoka. Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija 30. septembra će održati konsultativni referendum, koji bi mogao dovesti do toga da država promijeni ime u “Republika Sjeverna Makedonija”. Ovo nije puka jezička vježba. Ako referendum usvoji prijedlog, mogao bi okončati 27 godina duge razmirice između Vlada Makedonije i Grčke.

Grčka se snažno protivi da njen sjeverni susjed koristi ime “Makedonija” bez odrednice, jer njena regija nosi isto ime. Štaviše, drevno kraljevstvo Makedonija ima veliki kulturni i historijski značaj za današnje Grke. Ako veliki dio makedonskog biračkog tijela izađe i glasa za promjenu imena i povezanih pitanja, potrebni ustavni amandmani će s većom vjerovatnoćom biti usvojeni u makedonskom Parlamentu. U tom slučaju, zadnju riječ bi imao Parlament Grčke, koji bi također morao glasati o promjeni.

Zbog rasprave u vezi imena, Grčka je blokirala Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju (privremena referenca korištena od 1993. godine) da se pridruži Evropskoj uniji i NATO-u. Ali, prije tri mjeseca vlade dvije zemlje konačno su postigle sporazum da razriješe svoje bilateralne rasprave. Implikacije onog o čemu su se složile vidljive su u formulaciji makedonskog referendumskog pitanja: “Podržavate li članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u prihvatanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?”

Svježi dašak ‘sporazuma Prespa’

Federica Mogherini, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i Matthew Nimetz, lični izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih narodaa za raspravu o imenu, odigrali su ključne uloge u osiguravanju uspjeha pregovora. Nimetz, koji je počeo raditi na ovom pitanju 1994. godine, upozorio je da diplomatske zvijezde neće uskoro biti tako povoljno posložene.

U vrijeme ponovnog nacionalizma, “sporazum Prespa” – imenovan po jezeru koje je na granici Grčke, Makedonije i Albanije – dašak je svježeg zraka. Makedonski premijer Zoran Zaev i njegov grčki kolega Alexis Tsipras pokazali su nevjerovatnu hrabrost i odgovorno liderstvo kako bi zaključili ovaj sporazum. Obojica su morali upotrijebiti veliki dio političkog kapitala, suočavajući se s domaćim nacionalističkim silama i pokretima na čijem su čelu opozicione stranke, a koji nemaju povjerenja u ovaj sporazum. Sporazum Prespa nudi održiv model za adresiranje rasprava na drugim lokacijama, jer utjelovljuje holistički pristup razrješenju sukoba, zasnovan na obostranim dugoročnim koristima.

Primjera radi, jedan od članova kaže da “U vrijeme nove industrijske revolucije […] produbljivanje saradnje među državama i društvima sada je nužnije nego ikad, posebno u vezi društvenih aktivnosti, tehnologija i kulture…” Ova izjava od stranaka koje su dugo u sukobu inspiracija je za regiju, koja ostaje zapetljana u bezizlaznim raspravama o etničkim i nacionalnim identitetima. Balkan – i ne samo Balkan – u potrebi je za novim narativom, zasnovanom na stvarnim ljudskim prioritetima, a upravo je to ono što Prespa sporazum omogućava.

Ključne naredne sedmice

Kako se čini, još jedna zamrznuta rasprava u regiji mogla bi se uskoro otopiti dovoljno da krene ka rješenju. U 2011. godini EU je inicirala dijalog između Srbije i Kosova, koji je od tada proizveo značajne dobrobiti u pogledu slobode kretanja, trgovine, ekonomskih prilika, sigurnosti, pravde, povezanosti i još dosta toga. Uprkos ovoj postepenoj normalizaciji bilateralnih odnosa, suštinska rasprava između dvije države ostaje neriješena. Obje strane su svjesne da status quo implicira visoki trošak, kočeći njihove zahtjeve za pridruživanje EU i postavljajući neodrživi teret na njihove ekonomije.

Radeći s Mogherini, predsjednici Aleksandar Vučić iz Srbije i Hashim Thaci sa Kosova ubrzali su pregovore u proteklih nekoliko mjeseci, s ciljem postizanja definitivnog, sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma. Naravno, nije povlastica EU-a da diktira uslove razrješenja sukoba i jasno je da će lokalno vlasništvo biti ključ za bilo koji sporazum koji se može pojaviti iz ovog procesa.

U ovoj fazi dijaloga ključno je da preovladaju oprez i umjerenost. Vučićevo i Thacijevo naslijeđe će uglavnom ovisiti o njihovoj spremnosti da formuliziraju realističan prijedlog koji je u skladu s osnovnim vrijednostima EU-a. Oba lidera imaju priliku izbjegavati maksimalističke stavove i oponašati mudrost grčke i makedonske vlade.

Manje je obećavajuća situacija u Bosni i Hercegovini, gdje su opći izbori zakazani za 7. oktobar, uprkos činjenici da ova država trenutno nema izborni zakon. Bosna i Hercegovina, koja je zarobljena u teritorijalnoj i administrativnoj zbrci od kraja rata 1995. godine, država je kojom je iznimno teško upravljati. Etnocentrizam i dalje dominira njenom politikom i trenutna izborna utrka nije izuzetak.

Dodatno komplicirajući stvari, secesionistički političar Milorad Dodik, koji je odslužio posljednji mandat kao predsjednik Republike Srpske (jednog od dva u velikoj mjeri autonomna entiteta na koje je država podijeljena), donio je uznemirujuću odluku da se kandidira za tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Nadajmo se da će konstruktivniji duh koji preovladava u ostatku regije dospjeti i u Bosnu i Hercegovinu i da će interetničke inicijative dobiti zamaha, kako veći dio bosanskog civilnog društva odavno zagovara.

Nema sumnje da je nekoliko proteklih desetljeća donijelo više frustracije nego progresa na Balkan. Ali, ako išta pokazuje Prespa sporazum, pokazuje da nema nerješivog sukoba ako postoje diplomatska kreativnost i politička volja. Ako ključne naredne sedmice završe dobro, regija koju je potresao nacionalizam na kraju prošlog stoljeća mogla biti sada prkositi današnjem globalnom otklonu ka šovinizmu. U vrijeme kada brojne države namjeravaju graditi zidove, bilo bi ironično i ugodno vidjeti da Balkan gradi mostove.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Prikaži više

Slični članci

Close

AdBlocker detektovan.

Podržite nas tako što ćete ugasiti AdBlocker. Na portalu se nalaze samo reklame Google Adsense-a i reklame koje sami kreiramo. Ne brinite za sigurnost vašeg računara. Hvala.