Znate li šta je sindrom kompjuterskog vida?

Poznavanjem mogućih posljedica intenzivnog korištenja kompjutera, kao i načina za njihovo preveniranje, može se doprinijeti bezbjednijoj primjeni kompjutera u svakodnevnom radu. Vrijeme u kojem živimo donosi nam novosti vezane za treću tehnološku revoluciju. Glavne proizvodne snage postaju kompjuteri, robotika, mikroprocesori pa se i nama nameću odgovarajuća prilagođavanja i načini organizacije.

Upotreba kompjutera postala je sastavni dio rada i života mnogih ljudi. Kompjuteri zasigurno čine naš posao lakšim i efikasnijim. Nažalost, istovremeno kompjuteri utječu i na naše zdravlje. Prema navodima Američke optometrijske asocijacije 70-75% onih koji rade na kompjuteru imaju probleme s vidom. Ovo stanje nazvano je Computer Vision Syndrome (CVS, Sindrom kompjuterskog vida), a svake godine se broj novih slučajeva povećava za milion. Savremeno doba donijelo je zavisnost od kompjutera, mobilnih telefona, video-igrica i elektronskih knjiga. Od te vrste poremećaja vida pati, nažalost, i sve više djece.

Šta je sindrom kompjuterskog vida?

Sindrom kompjuterskog vida privremeno je stanje oka uzrokovano dugim neprekidnim periodima gledanja u ekran kompjutera. Neki simptomi sindroma kompjuterskog vida su glavobolja, zamagljen vid, bol u vratu, umor, zamor očiju, nadražene i suhe oči i problemi u ponovnom fokusiranju pogleda. Ti simptomi mogu biti pogoršani neadekvatnim osvjetljenjem, tj. vrlo svijetlim ili bliještećim rasvjetnim tijelima iznad glave ili kretanjem zraka ispred očiju (npr. direktan dotok zraka iz zidnih otvora ili ventilatora). Sindrom kompjuterskog vida uzrokovan je smanjenom učestalosti treptanja za vrijeme dugotrajnog rada na kompjuteru. Normalna učestalost treptanja je 16 do 20 puta na minutu. Istraživanja su pokazala da se učestalost treptanja smanjuje na 6 do 8 treptaja po minuti za ljude koji rade za kompjuterom. To isušuje oči. Također, napor uložen u fokusiranje pogleda nekoliko sati, opterećuje mišiće oka.

Tegobe izazvane sindromom kompjuterskog vida

Sindrom kompjuterskog vida obuhvata tri grupe simptoma:

probleme s vidom (teškoće u fokusiranju, promjene u percepciji boje, osjetljivost na bljesak, osjećaj treperenja);

probleme s očima (suho oko, crvenilo, svrab, žarenje, pojačano suzenje, težina kapaka, nelagodnost pri nošenju kontaktnih leća);

opće tegobe (glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost).

Iako, za sada, nema pouzdanih dokaza da upotreba kompjutera dovodi do trajnog oštećenja očiju, ovi simptomi mogu predstavljati značajan problem jer utječu na radnu sposobnost, koncentraciju i smanjenu produktivnost kod odraslih, a kod djece probleme s učenjem te niske ocjene u školi.

Kako ublažiti tegobe?

Upotreba odgovarajućeg svjetla

Naprezanje oka često je uzrokovano intenzivnim svjetlom koje dolazi spolja ili iznutra. Ako je moguće, namjestiti monitor tako da prozorsko svjetlo dolazi sa strane umjesto sprijeda ili pozadi.

Podesiti svjetlost ekrana kompjutera

Približno uskladiti osvjetljenje u prostoriji s jačinom svjetlosti na ekranu. Također, trebalo bi podesiti monitor tako da kontrast između pozadine i karaktera na ekranu bude veliki. Veličina i boja slova trebalo bi optimalno da pruže komfor.

Češće treptati

Treptanje je veoma važno za rad na kompjuteru jer sprečava suhoću i iritaciju oka. Suhoća očiju simptom je koji se najviše liječi u terapiji sindroma kompjuterskog vida upotrebom vještačkih suza tokom rada.

Česte pauze

Pridržavati se pravila tri dvadesetke, „20-20-20“:  svakih 20 minuta, fokusirati pogled koji je udaljen 20 stopa (oko 6 m) na 20 sekundi. Operateri na kompjuteru, s punim radnim vremenom, trebalo bi da na svakih sat vremena prave desetominutne pauze, kako bi smanjili naprezanje oka.

Modifikovati radno mjesto

Stolnu lampu, ako je potrebna, postaviti tako da ne blješti u oči ili ekran kompjutera. Udaljiti ekran kompjutera nekih 50-70 cm od očiju.

Poznavanjem mogućih posljedica intenzivnog korištenja kompjutera, kao i načina za njihovo preveniranje, može se doprinijeti bezbjednijoj primjeni kompjutera u svakodnevnom radu. Pregled oka najvažnija je stvar koju bi trebalo preduzeti obavezno jednom godišnje.

Autor: dr. Senad Grišević,

akos.ba

Prikaži više

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Detektovan Adbloker (dodatak koji blokira reklame)

Molimo vas podržite nas tako što ćete ugasiti Adbloker