Zapostavljeni bošnjački književnik Abdurezak Hifzi Bjelevac

Izvor: akos.ba

Iz knjige Pod drugim suncem, autora Abdurezaka Hifzija Bjelevca.,  PREPOROD, Zagreb, 1996.

Piše: Edib Muftić

Prije bi se reklo zapostavljeni nego zaboravljeni književnik, Abdurezak Hifzi Bjelevac rođen je u Mostaru 25. VII 1886. godine. Rastući uz plahovitu zelenu Neretvu, u njemu se vrlo rano javlja onaj nesavladivi nemir prožet željama, žudnjama i sentimentalnim razmišljanjima koja će kasnije zaokupljati srca i duše njegovih junaka s prepoznatljivom senzibilnošću.

Bjelevčev životni put nije bio nimalo lahak. Dok je još bio na studijama francuskog jezika na Galatasarajskom liceju u Istanbulu, umire mu otac. Ostavši tako bez potpore s još dodatnom brigom za majku i znatno mlađeg mu brata, Bjelevac je primoran zarađivati svakodnevni kruh na brojne načine. On je urednik časopisa ”Novi vijek”, dopisnik ”Večernje pošte”, prevoditelj, a onda i direktor Islamske štamparije u Sarajevu, ali radi i književniku sasvim inkoparibilne poslove, pa je poreski činovnik, fabrikant papirnih vreća, revizor nabavljačke zadruge….Pored licejskih dana provedenih u Istanbulu, Bjelevac je neko vrijeme i ataše za kulturu i štampu u Ankari, zanimanje koje ga je donekle zadovoljavalo zahvaljujući znanju franuskog i turskog jezika što je i bio uvjet.

Bjelevac svakako spada među vrlo plodne bosanske i bošnjačke književnike, o čemu svjedoči zavidan broj njegovih romana i propovjedaka. Roman ”Pod drugim suncem” objavljen je već 1914. godine u rodnom mu Mostaru u nakladi tiskare Muhameda Bekira Kalajdžića, zatim slijedi roman ”Minka” 1917. u Sarajevu, pa ”Ana Zolotti” u Zagrebu, ”Rene Logotetides” u Sarajevu, ”Melika” u Zagrebu 1927,, ”Zidanje srećnog doma” u Beogradu.

Na pitanje zašto je ovaj Bošnjak zapostavljen (”djela mu nisu objavljivana preko 30 godina”), odgovor se nameće iz razmišljanja književnika Alije Isakovića nakon razgovora u Bjelevčevom stanu u Zagrebu u Ulici B. Adžije već daleke 1969. godine: ”To može biti stvar slabog poznavanja ili loših namjera, ovo pogotovu kad je u pitanju biblioteka koja se zove ”Kulturno naslijeđe BiH”. Roman ”Pod drugim suncem” (koji je upravo pred vama) najvjerovatnije će i danas kao i prije osamdesetak godina naći svoje gorljive čitatelje, željne da u mislima dožive bosansku prošlost, a onda da bolje shvate i svoju sadašnjost. Roman je u nastavcima objavljivan u vrlo zahtjevnom časopisu ”Biser” u razdoblju 1912-1914, privlačeći naročito mlađu, s naglaskom na žensku, čitateljsku publiku. I pisac ovih redaka pratio je sudbine Bjelevčevih junaka i junakinja čitajući pojedine nastavke objavljene kasnije u časopisu ”Gajret” u brojevima za 1924. godinu, godište koje se nalazilo ukoričeno u očevoj knjižnici. Tekst romana je već tada znatno zreliji Bjelevac za tu priliku poboljšao i skratio izostavljajući suvišne duge sekvence teksta, davši romanu novi naslov ”Sabina Sarijan”.

Već ovaj prvi roman donio je Bjelevcu značajnu popularnost koja je za njega ”bila veliko iskušenje”, a kritika je njegovo cjelovito djelo ”isticala kao moderno, napredno, s novim odnosom prema tradiciji, prošlosti i suvremenosti”. Da bi se razumjela za ono vrijeme izuzetna popularnost ovog velikog i plodnog književnika (koji je nažalost rano prestao pisati), tog, kako su ga neki nazvali ”pisca za žene”, morali smo Bjelevčevo djelo evo sada ponovo iznijeti i na svjetlo naših dana.

Abdurezak Hifzi Bjelevac umro je u dubokoj starosti 25. II. 1972. godine u Zagrebu i tiho, skoro nezapaženo ispraćen na vječni zasluženi odmor.

Neka je rahmet njegovoj umjetničkoj duši!

Prikaži više
Back to top button
Close

Adbloker detektovan

Molimo vas podržite nas tako što ćete ugasiti Adbloker.